Politička kriza u BiH ponovo je otvorila pitanja secesije, međunarodnog protektorata i budućeg uređenja države. Historičar i publicista Dragan Markovina ocjenjuje da su globalne okolnosti danas bitno drugačije nego u vrijeme nastanka Daytonskog sporazuma. Upozorava i da bi pokušaj napuštanja državnih institucija imao ozbiljne posljedice.
Promijenjen međunarodni okvir za Bosnu i Hercegovinu
Bosna i Hercegovina i dalje formalno funkcionira u okviru snažnog međunarodnog nadzora, ali okolnosti u kojima je taj model uspostavljen više ne postoje. Promijenili su se odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, kao i pristup Washingtona prema Bosni i Hercegovini.
Markovina Daytonski sporazum opisuje kao, de facto, američki diktat tadašnjim predsjednicima Hrvatske i Srbije, Franji Tuđmanu i Slobodanu Miloševiću. Prema njegovom tumačenju, sporazum je nastao u periodu kada je liberalna demokratija izgledala kao dominantan globalni politički model.
Međunarodna zajednica i dalje raspolaže ovlastima koje formalno nadilaze nadležnosti domaćih institucija. Visoki predstavnik može suspendirati odluke različitih nivoa vlasti ili nametnuti vlastite odluke, ali je politička kriza u BiH pokazala koliko je promijenjen širi međunarodni kontekst.
Markovina upozorava na moguću sigurnosnu eskalaciju
Jedno od centralnih pitanja jeste može li aktuelna politička kriza prerasti u ozbiljniji sigurnosni problem. Markovina smatra da je opasnost od novog sukoba realnija nego što se o tome javno govori, iako ne očekuje jednostavan scenarij u kojem bi Republika Srpska napustila državne institucije bez reakcije Sarajeva.
On tvrdi da ne postoji mogućnost da Republika Srpska proglasi secesiju i napusti institucije Bosne i Hercegovine, a da takav potez prođe bez odgovora, uključujući i mogući vojni odgovor Sarajeva. Njegova procjena time ukazuje na ozbiljnost posljedica eventualnog jednostranog djelovanja.
Posebno zabrinjavajućim smatra odnos Hrvatske prema mogućem pogoršanju sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini. Prema njegovoj ocjeni, Zagreb toj opasnosti ne posvećuje dovoljno pažnje, iako bi posljedice eventualne eskalacije mogle prevazići unutrašnje političke odnose.
Izbor članova Predsjedništva i pitanje trećeg entiteta
Izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda dodatno opterećuje odnose Bošnjaka i Hrvata. Darijana Filipović iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine upozorava da bi ponovni izbor kandidata kojeg pretežno podržavaju bošnjački birači mogao ojačati zahtjeve za treći, hrvatski entitet.
Markovina procjenjuje da je mogućnost takvog izbornog ishoda i dalje matematički otvorena, ali manje vjerovatna nego ranije. Smatra da je politička retorika Željka Komšića prema hrvatskoj politici pogoršala odnose, dok Slaven Kovačević, kojeg vidi kao mogućeg nasljednika, nema uporedivu prepoznatljivost i podršku.
Rasprava o takozvanoj Herceg-Bosni ponovo se pojavljuje u političkom prostoru, ali nije jasno koliko predstavlja stvarnu društvenu težnju, a koliko simbol za mobilizaciju birača. Pitanje trećeg entiteta zato je povezano s izborom Predsjedništva, odnosima konstitutivnih naroda i nepovjerenjem prema postojećem sistemu.
