Nedostatak ljekara sve ozbiljnije ugrožava primarnu zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Male opštine nude visoke plate, stanove i druge pogodnosti, ali teško pronalaze kadar. U isto vrijeme, veći gradovi skraćuju rad ambulanti, angažuju penzionisane ljekare i suočavaju se s rastućim pritiskom na postojeće zaposlenike.
Ljubinje nudi platu od 5.000 KM i stan
Dom zdravlja Ljubinje specijalisti nudi platu od oko 5.000 KM, uključujući pripravnosti i dodatke, kao i stan. Prema riječima vršiteljice dužnosti direktorice Isidore Lugonje, nekretnina bi nakon deset godina rada i potpisanog ugovora prešla u vlasništvo ljekara koji dođe s porodicom.
Problem u ovoj ustanovi traje od polovine avgusta, kada je jedina doktorica koja je duže od godinu dana radila u Domu zdravlja dala otkaz. Zbog toga se rad trenutno održava angažovanjem ljekara iz penzije i dvojice doktora iz Bolnice Trebinje.
Lugonja navodi da ustanova nudi najveće koeficijente, stimulacije i stan, ali ni takvi uslovi zasad nisu privukli kandidata. Privremeno rješenje trebalo bi održati rad do Nove godine, dok se kao dugoročnija mogućnost razmatra obavezni rad mladih ljekara u primarnoj zaštiti prije specijalizacije.
Domovi zdravlja rade s premalo zaposlenih
Sličan problem postoji i u Čajniču, gdje Dom zdravlja brine o više od 4.000 osiguranika sa samo tri ljekara porodične medicine. Jedan od njih je već u penziji i radi po ugovoru, a direktorica Željana Kojević upozorava da svako odsustvo može blokirati rad ustanove.
Dom zdravlja Banjaluka tokom ljeta je morao skratiti radno vrijeme pojedinih terenskih ambulanti. U toj ustanovi nedostaje 49 ljekara, dok je od početka godine zaposleno sedam novih. Do kraja godine očekuje se odlazak još 11 doktora u penziju, a u naredne tri godine još 22 specijalista.
Na konkurs za deset specijalizacija iz porodične medicine prijavilo se samo pet kandidata, dok za urgentnu medicinu nije bilo zainteresovanih. Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić navodi da ljekari, umjesto predviđenih 25 pacijenata, u smjeni pregledaju i do 80 ljudi.
Manje ljekara znači veći pritisak na bolnice
Jedan od razloga zbog kojih mladi izbjegavaju porodičnu medicinu jeste razlika u primanjima. Ljekar u bolnici ili kliničkom centru u startu ima oko 320 KM veću platu od kolege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zbog različitih koeficijenata.
Dekan Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci Ranko Škrbić kaže da svršeni studenti zbog boljih uslova češće biraju kliničke grane. U Bolnici „Srbija“ u Istočnom Sarajevu na pregled kod endokrinologa ili kardiologa čeka se i do šest mjeseci, a u posljednjih pet godina otišla su 33 doktora.
U Federaciji BiH, prema upozorenju predsjednice sindikata Marina Berberović, nedostaju hiljade ljekara, naročito anesteziologa, pedijatara i urgentologa. Sagovornici smatraju da su za zaustavljanje trenda potrebni bolji uslovi rada, snažnija porodična medicina i mjere koje će mlade stručnjake zadržati u zemlji.
