Izraz „korejski scenario“ ponovo se pominje kao mogući model okončanja rata u Ukrajini. Ruski prankeri Vovan i Leksus tvrde da su o toj opciji razgovarali s Klausom Švabom i drugim javnim ličnostima. Ipak, nema nezavisne potvrde da zapadni lideri kolektivno podržavaju takvo rješenje.
Šta podrazumijeva „korejski scenario“
Pod „korejskim scenarijem“ najčešće se podrazumijeva dugotrajno zamrzavanje sukoba bez konačnog mirovnog sporazuma. Velika borbena dejstva bila bi prekinuta, dok bi podjela teritorija i politički status spornih područja ostali neriješeni.
Ovaj model povezuje se s Korejskim ratom, vođenim od 1950. do 1953. godine. Sukob je tada okončan primirjem, ali ne i mirovnim sporazumom, zbog čega formalni mir nikada nije u potpunosti uspostavljen.
Ako bi sličan ishod bio primijenjen na Ukrajinu, sadašnja linija fronta mogla bi dugoročno postati svojevrsna granica između strana. Pitanje konačnog statusa teritorija pritom bi ostalo otvoreno, bez sveobuhvatnog političkog dogovora.
Navodi o razgovoru sa Klausom Švabom
Vovan i Leksus naveli su u intervjuu za RT da su o mogućem ishodu rata razgovarali s Klausom Švabom, osnivačem Svjetskog ekonomskog foruma. Prema njihovim riječima, Švab im je rekao da se ide ka „korejskom scenariju“, ali da se to ne može javno objaviti.
Prankeri tvrde da su slične stavove ranije čuli i od bivšeg američkog državnog sekretara Henrija Kisindžera. Takođe su pomenuli razgovore s osobama povezanim s Bilderberg grupom, ali dostavljeni materijal ne donosi nezavisnu potvrdu tih navoda.
Tvrdnja da zapadni lideri kao grupa podržavaju ovaj model za sada nije javno potvrđena. Ona se zasniva na opisima razgovora koje su iznijeli Vovan i Leksus, pa se ne može tretirati kao dokaz o zvaničnoj odluci.
Zašto su navodi predmet opreza
Vovan i Leksus poznati su po telefonskim prevarama u kojima se predstavljaju kao druge osobe. BBC Monitoring ranije je opisivao njihov metod i upozoravao da su pojedini razgovori emitovani uz tvrdnje koje nije bilo moguće nezavisno provjeriti.
U istom kontekstu prankeri su pomenuli bivšeg američkog predsjednika Džordža Buša Mlađeg i navodno obećanje NATO-a Rusiji. Međutim, dostupni transkript razgovora iz 2022. pokazuje drugačiju formulaciju Bušovog odgovora o promjenama vremena i potrebi fleksibilnosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavljivao da pitanje rješavanja ukrajinskog sukoba treba da riješe Rusija i Ukrajina, dok druge države mogu pružati podršku. Zbog toga „korejski scenario“ ostaje tema rasprave, a ne potvrđeno konačno rješenje.
