Građani Republike Srpske sedmicama svjedoče isplatama, poklonima, asfaltiranju i novim obećanjima, iako zvanična kampanja traje tek dvije sedmice. Istovremeno, budžet za 2026. godinu povećan je za 1,116 milijardi KM, što otvara pitanje izvora novca. Ekonomisti upozoravaju da zaduživanje Republike Srpske i oslanjanje na inflatorne prihode mogu opteretiti buduće budžete.
Isplate i projekti pred izbore
Penzionerima sa nižim primanjima najavljena je isplata od 120 KM, dok će oni sa iznadprosječnom penzijom dobiti po 80 KM. Osnovcima se isplaćuje po 100 KM, a srednjoškolcima i studentima po 150 KM. Uz novac, dijele se i flašice, pernice te druga oprema.
Predizbornu atmosferu prate brojna gradilišta i najave ulaganja u škole, sportske objekte i udruženja. Obećanja dolaze sa lokalnog i entitetskog nivoa, dok se istovremeno otvaraju pitanja o tome da li je riječ o redovnoj javnoj potrošnji ili potezima vezanim za izbore.
Rebalansom je budžet Republike Srpske za 2026. godinu uvećan za 1,116 milijardi KM, na ukupno 8,525 milijardi KM. Takvo povećanje dodatno je usmjerilo pažnju na izvore finansiranja i sposobnost vlasti da dugoročno podnese najavljene izdatke i preuzete obaveze.
Krediti, obveznice i prihodi od PDV-a
Ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da novac najvećim dijelom dolazi iz zaduženja, uključujući klasične kredite, emisije obveznica i druge vrijednosne papire. Prema njegovim riječima, dio izvora finansiranja u Republici Srpskoj nije dovoljno objašnjen javnosti, posebno kada predstavnici vlasti ne iznose uslove i porijeklo novca.
Draško Aćimović povećanje budžeta objašnjava kombinacijom dugoročnog zaduživanja i rasta prihoda od indirektnih poreza. Izmjenama odluke o dugoročnom zaduživanju formalizovani su prilivi kroz trezorske zapise, obveznice i komercijalne kredite, čime se obezbjeđuje tekuća likvidnost.
Aćimović rast prihoda Uprave za indirektno oporezivanje povezuje sa višim cijenama osnovnih proizvoda i strukturom potrošnje domaćinstava. Pošto se PDV od 17 posto obračunava na krajnju cijenu, poskupljenja hrane, energenata i komunalnih usluga povećavaju nominalne prihode, koji se potom raspoređuju entitetima.
Dugovi ostaju nakon izbornog ciklusa
Igor Gavran upozorava da pozajmljeni novac na kraju vraćaju poreski obveznici. On smatra da je nenamjensko trošenje neodrživo, naročito kada se novo zaduživanje koristi za vraćanje ranijih dugova, dok se odgovornost za buduće obaveze može prebaciti na narednu vladu.
Prema procjeni Draška Aćimovića, problem nastaje kada inflatorni efekti oslabe, a postojeće obaveze dospiju na naplatu. Rashodi za otplatu dugova u 2026. godini iznose 1,334 milijarde KM, pa će održavanje potrošnje zahtijevati nova refinansiranja ili restriktivniju preraspodjelu budžetskih sredstava.
Narodna poslanica Zagorka Grahovac smatra da vlast, suočena sa političkom krizom, pokušava riješiti brojna pitanja pred izbore. Navodi da javnost nema informacije o novim obavezama nakon ranijih skupštinskih odluka, dok se najavljuju sredstva za štete od grada i požara, bez dovoljno ulaganja u prevenciju.
