Evropska komisija zadržat će zabranu bušenja na Arktiku kao službeni stav Evropske unije u revidiranoj strategiji za ovu regiju. Dokument bi trebao biti predstavljen 20. oktobra, dok Norveška pojačava pritisak da se omogući nastavak istraživanja nafte i plina. Brisel pritom nastoji uskladiti klimatske ciljeve sa sve većim energetskim i sigurnosnim izazovima.
Komisija ostaje pri klimatskom pristupu
Revidirana strategija EU-a za Arktik iz 2021. godine bit će predstavljena u trenutku kada ta regija dobija veći značaj za odbrambene i klimatske planove Unije. Glasnogovornik Evropske komisije poručio je da će pristup moratoriju u budućnosti ostati nepromijenjen.
Komisija smatra da novi projekti razvoja fosilnih goriva na Arktiku nisu spojivi s klimatskim ciljevima Evropske unije. Prema njenom stavu, politike Unije trebaju odgovoriti na klimatske promjene i degradaciju okoliša, uz podršku održivom ekonomskom razvoju.
Njemačka, Švedska i Finska još su 2021. godine uglavnom podržale stav da nova nalazišta nafte i plina trebaju ostati neiskorištena. Danska se istovremeno suočava s osjetljivim odnosom prema Grenlandu, svojoj autonomnoj teritoriji koja raspolaže velikim mineralnim resursima i procijenjenim rezervama energenata.
Zabrana bušenja na Arktiku ostaje neobavezujuća
Evropska komisija ranije je predlagala multilateralnu pravnu obavezu zabrane novih istraživanja nafte i plina na Arktiku i okolnim područjima. Taj prijedlog podržala je Njemačka, ali je konačna strategija zadržala karakter neobavezujuće političke obaveze.
Na pitanje hoće li revidirani dokument ostati samo simbolična politička izjava, Komisija je odgovorila da je proces još u toku. Ipak, očekuje se da zabrana i dalje neće imati pravno obavezujući karakter, što bi moglo smanjiti rizik od direktnog sukoba s Norveškom.
Takav pristup dolazi u vrijeme zabrinutosti zbog sigurnosti energetskog snabdijevanja EU-a. Brisel nastoji zadržati klimatsku poziciju, ali istovremeno mora uzeti u obzir ulogu Norveške u evropskoj energetskoj arhitekturi.
Norveška insistira na nastavku aktivnosti
Norveška je istraživanje plina na Arktiku opisala kao svojevrsno osiguranje za Evropsku uniju dok cijene energije rastu. Ministar energetike Terje Aasland izjavio je da aktivnosti u Barentsovom moru služe interesima obje strane i najavio da će njegova zemlja nastaviti bušenje bez obzira na stav EU-a.
Aasland je svoje poruke povezao s poremećajima na globalnim energetskim tržištima nakon rata na Bliskom istoku. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u međuvremenu poziva na sastanak Grupe sedam o energetici, na kojem bi moglo biti razmatrano novo oslobađanje hitnih rezervi nafte.
Nakon što je ruski plin iz plinovoda uglavnom potisnut s evropskog tržišta, Norveška je postala najveći dobavljač ukapljenog prirodnog plina za EU. U prvih šest mjeseci ove godine činila je 54,4 posto ukupnog uvoza, naspram 52,1 posto u 2025. godini.
