Pred novu sezonu grijanja domaćinstva u BiH ponovo traže način da zagriju stanove uz što manji pritisak na kućni budžet. Pelet je značajno poskupio, dok cijene drugih energenata i troškovi korištenja pokazuju da najisplativije grijanje zavisi od opreme, izolacije i početnog ulaganja. Zato se ukupna računica ne može svesti samo na cijenu energenta.
Pelet sve manje povoljna opcija za domaćinstva
Cijena peleta pred početak sezone ponovo raste. Tona u pojedinim maloprodajama košta gotovo 900 KM, dok se na tržištu uglavnom prodaje za 800 do 850 KM. Proizvođači istovremeno upozoravaju na manjak sirovine i smanjenu proizvodnju, što dodatno pritišće tržište.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijena zavisi od proizvođača i klase proizvoda. U pojedinim gradovima tona peleta A1 klase dostiže oko 830 KM bez prevoza. Takva cijena predstavlja dodatno opterećenje za porodice koje su ranije pelet birale zbog jednostavnijeg korištenja.
Prelazak sa drva na pelet zbog toga više nije jednostavna odluka. Osim skupljeg energenta, domaćinstvo bi moralo računati i na nabavku ili prilagođavanje peći i kotla. Za one koji već imaju sistem na drva, iscijepano drvo od oko 140 do 200 KM po metru može biti povoljnije rješenje.
Najisplativije grijanje zavisi od postojećeg sistema
Ugalj ostaje među jeftinijim tradicionalnim energentima kada se posmatra samo njegova cijena. Za stan od približno 60 kvadratnih metara procjenjuje se potrošnja od oko 2,5 tona po sezoni, odnosno ukupno približno 670 do 750 KM sa maloprodajnom cijenom i prevozom.
Niži trošak uglja prati veći svakodnevni angažman. Potrebno je obezbijediti prostor za skladištenje, unositi energent, ložiti i čistiti sistem. Grijanje na ugalj, uz to, značajno doprinosi zagađenju zraka, pa cijena nije jedini kriterij pri izboru.
Za domaćinstva koja već posjeduju odgovarajuću peć ili kotao, drva i ugalj mogu ostati konkurentni. Stručnjaci upozoravaju da se ogrjev najčešće isplati kupovati ranije tokom godine, kada je potražnja manja i cijene mogu biti povoljnije. Pravovremena nabavka zato može smanjiti sezonski izdatak.
Toplotne pumpe i inverteri nude niže sezonske troškove
Kod električnog grijanja razlika između uređaja je velika. Klasične grijalice mogu napraviti visoke račune jer gotovo svu utrošenu električnu energiju pretvaraju u toplotu. Toplotne pumpe i kvalitetni inverter uređaji mogu za istu količinu struje obezbijediti višestruko više toplotne energije.
Za prosječno izolovan stan od 60 kvadratnih metara sezonski trošak grijanja toplotnom pumpom procjenjuje se na 360 do 450 KM. Kod kvalitetne inverter klime procjena iznosi oko 450 do 550 KM, uz zavisnost od izolacije, održavane temperature i vremenskih uslova.
Ipak, ove procjene ne znače da je promjena sistema uvijek finansijski opravdana. Kod nove gradnje ili zamjene dotrajale opreme treba uračunati uređaj, ugradnju, održavanje i očekivani vijek trajanja. Najisplativije grijanje zato se procjenjuje kroz više godina, a ne samo prema trenutnoj cijeni energenta.
