Elektronska trgovina u FBiH bilježi sve veći rast, dok zakon koji bi uredio ovu oblast još nije usvojen. Federalno ministarstvo trgovine procjenjuje da siva ekonomija u online prodaji godišnje odnosi više od 200 miliona KM javnih prihoda, uz rizike za kupce i registrovane trgovce.
Nacrt zakona treba urediti rastuće tržište
Vlada Federacije BiH utvrdila je nacrt zakona o elektronskoj trgovini 16. jula, ali propis još mora proći parlamentarnu proceduru. Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik radne grupe, smatra da tržište napreduje znatno brže od zakonodavstva.
Kadić je naveo da sadašnji nedostatak institucionalnih evidencija i nadzora otvara prostor za neregistrovanu prodaju, poresku nedisciplinu i nelojalnu konkurenciju. Posljedice osjećaju i kupci, koji često ostaju bez računa, garancije ili mogućnosti da ostvare zakonska prava.
U izradi nacrta učestvovali su predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, asocijacije za e-trgovinu, online platformi, inspekcije i Porezne uprave FBiH. Prema navodima Kadića, cilj je modernizovati trgovinski sektor i uspostaviti jasnija pravila bez nepotrebnog administrativnog opterećenja.
Siva ekonomija donosi velike gubitke
Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, javni prihodi Federacije BiH zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini godišnje su manji za više od 200 miliona KM. Precizno mjerenje otežava činjenica da značajan dio online prodaje nije adekvatno statistički evidentiran.
Problem je naročito vidljiv na društvenim mrežama, gdje se roba nudi preko privatnih profila bez jasnih podataka o prodavaču i uslovima kupovine. Nacrt predviđa da se takva aktivnost tretira kao trgovina kada uključuje kontinuirano oglašavanje, narudžbe, dostavu i prihod.
Kadić je pojasnio da cilj nije ograničiti povremenu prodaju vlastitih korištenih stvari, poput odjeće, namještaja ili telefona. Namjera je spriječiti da se iza formalno privatnih profila skriva organizovana i neregistrovana prodaja, čime se legalni trgovci dovode u nepovoljan položaj.
Veća zaštita kupaca i strožiji nadzor
Neuređeno tržište nosi rizik neisporučene robe, proizvoda koji ne odgovaraju oglasu, lažnih profila i nestanka prodavača nakon naplate. Nacrt zato predviđa obavezu identifikacije trgovca, jasne informacije o robi, ukupnoj cijeni, dostavi i načinu ostvarivanja prava.
Postojeći propisi već zahtijevaju da prodaju na daljinu organizuje registrovani trgovac, uz objavljene podatke o identitetu, sjedištu, registraciji i kontaktima. Cijene, troškovi dostave, porezi i drugi izdaci moraju biti jasno navedeni, a promet evidentiran prema važećim pravilima.
Upravni nadzor trebalo bi provoditi Federalno ministarstvo trgovine, dok bi inspekcije kontrolisale stranice, profile, narudžbe, transakcije i isporuku. Za pravna lica predviđene su kazne od 3.000 do 30.000 KM, a Kadić ističe da je cilj uspostaviti jednaka pravila poslovanja.
