Poskupljenje plina u BiH do kraja godine smatra se izvjesnim, ali tačan iznos još nije moguće procijeniti. Na konačnu cijenu utjecat će kretanje cijene nafte na svjetskom tržištu i geopolitičke prilike, posebno rat na Bliskom istoku. Iz Energoinvesta navode da bi eventualno povećanje ipak moglo biti manje nego u zemljama okruženja.
Cijena plina zavisit će od svjetskog tržišta
U Energoinvestu navode da će prirodni plin u Bosni i Hercegovini do kraja godine sigurno poskupjeti. Ipak, procjena konačnog iznosa trenutno je otežana, jer je direktno povezana s cijenom nafte na međunarodnom tržištu i razvojem rata na Bliskom istoku.
Prema navodima Energoinvesta, eventualno povećanje cijene plina u BiH ne bi trebalo biti veliko u poređenju s državama u okruženju. Takva procjena ipak ne predstavlja konačnu projekciju, budući da će na tržišna kretanja utjecati šire geopolitičke okolnosti.
Resorni ministar Vedran Lakić za N1 je pojasnio da još nije zaključen ugovor s američkom kompanijom koja je investitor projekta. Prema njegovim riječima, dokument se i dalje usaglašava, iako je raniji rok za njegovo zaključivanje bio kraj maja.
Političke blokade usporavaju energetsku tranziciju
Stručnjaci okupljeni na Sarajevskoj sedmici energije i klime upozoravaju da bi energetska tranzicija u BiH mogla trajati tri decenije. Proces dodatno usporavaju političke blokade, među kojima su nemogućnost dogovora o državnoj imovini i pitanje sjedišta berze električne energije.
Zbog izostanka dogovora, važni zakoni iz oblasti energetike i dalje čekaju usvajanje. Lakić nije komentirao nedavne kritike iz američkog Kongresa koje su se odnosile na netransparentan izbor kompanije investitora.
Izazovi nisu ograničeni na diverzifikaciju izvora snabdijevanja. Više od 60 posto električne energije u Federaciji BiH proizvodi se u termoelektranama, čiji kapaciteti imaju probleme zbog dotrajalosti blokova i sve manje proizvodnje ugljena.
Nedostatak energetskih zakona nosi velike rizike
Bosna i Hercegovina još nema Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije BiH. Usvajanje tog propisa direktan je uslov za izuzeće od plaćanja CBAM takse na izvoz električne energije, dok je njena primjena formalno odgođena do 2027. godine.
U javnosti se zbog mogućih posljedica primjene CBAM mehanizma govori o potencijalnoj šteti koja bi mogla iznositi stotine miliona eura. Istovremeno, energetska tranzicija ostaje obiman proces, posebno zato što donosioci zakona često ne prate potrebe i stanje realnog sektora.
Na Sarajevskoj sedmici energije i klime, koja traje do 25. septembra, više od 200 stručnjaka razmatraće izazove i moguća rješenja. U fokusu su energetska i industrijska transformacija BiH, dok će „Emerik Blum Day“ biti posvećen regionalnoj saradnji, diverzifikaciji izvora i energetskoj sigurnosti.
