U Republici Srpskoj počinju pregovori socijalnih partnera o iznosu najniže plate za narednu godinu. Sindikat traži povećanje koje bi radnici stvarno osjetili, dok poslodavci insistiraju na jasnoj metodologiji i ekonomskim pokazateljima. Rasprava o tome kolika treba biti najniža plata u RS odvija se u uslovima rasta troškova života i nezadovoljstva primanjima.
Sindikat traži povećanje koje će se osjetiti
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković poručio je da sindikat neće prihvatiti simbolično povećanje. Prema njegovim riječima, radnicima je potrebno osjetno poboljšanje primanja, a ne promjena koja bi ostala samo na papiru. Konkretan prijedlog iznosa sindikat će iznijeti tokom pregovora.
Istraživanje Saveza sindikata pokazuje da više od 80 odsto anketiranih radnika nije zadovoljno svojim primanjima. Istovremeno, svaki drugi zaposleni u Republici Srpskoj prima platu do 1.400 KM. Sindikat povećanje povezuje s rastom cijena, ali i s potrebom da se zadrži radna snaga koja sve češće razmatra odlazak iz zemlje.
Stanković je ranije kao dugoročni cilj naveo da što veći broj radnika dostigne platu od 2.000 KM. On smatra da zaposleni ne mogu trajno snositi teret poskupljenja dok poslovna dobit raste. Sindikat zato insistira na primanjima koja bi omogućila dostojanstveniji život, uz istovremeno zaustavljanje rasta osnovnih troškova.
Kako su rasle plate i koji su iznosi u opticaju
Prema podacima koje je iznio Stanković, prosječna plata u prvih devet mjeseci povećana je za 124 KM, sa 953 na 1.077 KM. Sindikalna analiza navodi da je najveći dio tog rasta posljedica odluka vlasti, a ne samostalnih odluka poslodavaca. Povećanje najniže plate u februaru doprinijelo je rastu prosjeka za 56 KM.
Povećanje plata budžetskih korisnika od pet odsto u aprilu, prema istoj analizi, donijelo je rast od 40 KM. Novo povećanje od pet odsto u septembru doprinijelo je sa dodatnih 32 KM, dok je rast odlukama poslodavaca iznosio 11 KM. Stanković tvrdi da prostora za veće plate ima jer se dobit poslovne zajednice u posljednjih pet godina udvostručila.
U Federaciji BiH Savez samostalnih sindikata BiH predložio je najnižu neto platu od 1.500 KM za radnike s osnovnom školom, do 1.900 KM za visoku stručnu spremu. U Republici Srpskoj najniža plata već zavisi od stručne spreme i složenosti poslova, a za 2026. godinu kreće se od 1.000 do 1.450 KM.
Poslodavci traže metodologiju, analitičari ukazuju na doprinose
Iz Unije poslodavaca Republike Srpske poručuju da bi najniža plata za narednu godinu trebalo da ostane na sadašnjem nivou. Njihov stav je da svaki naredni rast mora pratiti makroekonomske pokazatelje. Predsjednik Unije Zoran Škrebić smatra da najprije treba utvrditi osnovu pregovora, a tek potom razgovarati o iznosu.
Škrebić očekuje da razgovori proteknu bez sukoba i uz međusobno razumijevanje sindikata, poslodavaca i Vlade. Ekonomski analitičari, s druge strane, navode da važnu ulogu imaju i institucije koje zadržavaju visoke stope oporezivanja. Prema njihovom mišljenju, smanjenje doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje otvorilo bi prostor za veće neto plate bez velikog rasta troškova poslovanja.
Građani istovremeno strahuju da bi naglo povećanje plata moglo izazvati nova poskupljenja hrane, komunalija i prevoza. Zbog toga zaključak pregovora neće zavisiti samo od iznosa na papiru, već i od toga koliko bi radnicima ostalo nakon rasta cijena. Najniža plata u RS, prema očekivanjima sindikata, treba biti veća, ali njena vrijednost zavisi i od inflacije.
