Izvještaj OHR-a pred sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda upozorava na kontinuirane blokade državnih institucija, neriješeno pitanje državne imovine i prijetnje otcjepljenjem Republike Srpske. Vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock ocijenio je da takva politika slabi državu i usporava euroatlantske integracije. Domaći političari različito su reagovali na navedene ocjene.
Blokade usporavaju rad državnih institucija
U 70. izvještaju o provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra, posebno se izdvajaju opće izbore održane 4. oktobra, reakcije nakon smrti Ratka Mladića i nastavak opstrukcija rada državnih institucija. Crishock navodi da se time ograničava sposobnost institucija da izvršavaju zakonske obaveze.
Prema izvještaju, blokade u Vijeću ministara i parlamentarnim tijelima gotovo su zaustavile zakonodavnu aktivnost. Zabilježena su kašnjenja u imenovanjima i osiguravanju finansijskih sredstava, dok nije postignut dogovor o zakonima o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i sudovima BiH, potrebnim za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
U istom periodu nije postignut napredak u izboru glavnog pregovarača s Evropskom unijom niti u uspostavljanju pregovaračke strukture. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto rekla je da blokade unutar te institucije ne postoje, navodeći da se sjednice redovno održavaju, dok se odluke bez konsenzusa ostavljaju na dodatno usaglašavanje.
Državna imovina ostaje otvoreno pitanje
Izvještaj OHR-a navodi da nije ostvaren napredak u rješavanju pitanja državne imovine. Vlasti Republike Srpske, prema toj ocjeni, kontinuirano odbijaju priznati konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, što je povezano s neprovođenjem upisa državnog vlasništva.
U Federaciji BiH vlasti su, prema izvještaju, uglavnom ulagale veće napore u poštivanje zabrane raspolaganja državnom imovinom i relevantne sudske prakse. Ipak, provedba tih mjera ostala je neujednačena, stvarajući pravno okruženje u kojem se propisi ne primjenjuju jednako na sve.
Crishock upozorava da pokušaji zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih struktura u Republici Srpskoj dodatno učvršćuju scenarij de facto odvajanja. Direktni napadi na ustavni poredak bili su, prema izvještaju, manje izraženi nego početkom 2025. godine, ali su se institucionalne opstrukcije nastavile.
Oštre reakcije pred sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a
Izvještaj navodi da je smrt Ratka Mladića ponovo produbila podjele povezane s ratom od 1992. do 1995. godine. U Bratuncu se, kako je navedeno, dan nakon njegove smrti pojavio grafit s porukom koja veliča osuđenog ratnog zločinca, što je izazvalo dodatnu zabrinutost zbog odbacivanja presuda međunarodnih sudova.
Milorad Dodik ostao je, prema izvještaju, ključni politički akter iako mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija. U dokumentu se navodi da je nastavio zagovarati poništavanje postdejtonskih reformi, povezivati državnu imovinu i međunarodni nadzor s prijetnjama otcjepljenjem te isticati narativ o nemogućnosti mirnog suživota Bošnjaka i Srba.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je izvještaj manipulativnim i opterećenim stereotipima, dok ga je Dodik nazvao selektivnim i optužujućim. Vijeće sigurnosti UN-a održat će 30. oktobra redovnu polugodišnju sjednicu o BiH, prvu nakon ostavke Christiana Schmidta na funkciju visokog predstavnika.
