Jesenja sjetva u Semberiji ove godine počinje uz gotovo četiri marke za litar dizela, skupo đubrivo i sjemensku pšenicu. Poljoprivrednici pokušavaju smanjiti troškove, ali suša, visoke temperature i neizvjestan otkup dodatno ugrožavaju računicu. Agronomi i proizvođači upozoravaju da bez pravovremene podrške domaća proizvodnja hrane teško može dugoročno izdržati.
Visoki troškovi suzili prostor za uštede
Poljoprivrednik Mustafa Gradaščević navodi da je gorivo dostiglo gotovo četiri marke po litru, dok 100 kilograma mineralnog đubriva košta oko 122 marke. Sjemenska pšenica može stajati do 150 maraka za 100 kilograma, pa je početak proizvodnje skuplji i prije nego što usjev nikne.
Zbog tvrde i suhe zemlje, Gradaščević je na parcelama nakon silažnog kukuruza primijenio redukovanu obradu. Na taj način izbjegao je dio prolazaka mehanizacije i pokušao smanjiti potrošnju goriva, ali ističe da se na kvalitetnom sjemenu i potrebnoj ishrani biljaka ne može štedjeti.
Prema njegovoj računici, jedan litar goriva vrijedi približno 11 kilograma pšenice, dok 100 kilograma đubriva predstavlja vrijednost oko 370 kilograma roda. Za 100 kilograma sjemenske pšenice potrebno je oko 400 kilograma merkantilne pšenice, a kasnije slijede troškovi prihrane, zaštite i žetve.
Suša smanjuje prinose i povećava rizik
Agronom Nikola Krstović upozorava da je tokom ljeta zabilježen veliki manjak vlage, zbog čega su prinosi kukuruza i soje na posmatranim parcelama znatno umanjeni. Žitarice su uglavnom ostvarile prosječne rezultate, ali trenutne padavine nisu dovoljne da obnove zalihe vode u cijelom profilu zemljišta.
Prema njegovim riječima, kiša je olakšala pripremu tla i stvorila bolje uslove za nicanje, ali razvoj biljaka i konačan prinos i dalje zavise od novih padavina. Ako zemljište u novu sezonu uđe s velikim deficitom vlage, posljedice bi se mogle osjetiti tokom cijelog proizvodnog ciklusa.
Navodnjavanje može ublažiti dio problema, ali ne obuhvata sve površine. Na imanju koje Krstović opisuje sistemima je pokriveno oko 500 od približno 2.600 hektara, dok temperature iznad 40 stepeni i tople noći dodatno opterećuju biljke, čak i kada dobiju dovoljno vode.
Proizvođači traže sigurniju računicu
Mustafa Gradaščević smatra da pšenica ostaje u proizvodnji jer je važna za plodored, vlastite potrebe i stočarstvo, dok slama ima posebnu vrijednost na gazdinstvima. Ipak, upozorava da je teško dugoročno raditi kada ulaganja rastu, a proizvođač unaprijed ne zna ni vremenske uslove ni cijenu po kojoj će rod prodati.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, navodi da dobar rod i kvalitet pšenice ne znače automatski i zaradu. Istovremeno, suša je na pojedinim parcelama uništila između 70 i 90 posto prinosa kukuruza, dok niska otkupna cijena dodatno slabi prihode.
Bakajlić upozorava i na kašnjenje podsticaja, jer novac proizvođačima treba prije sjetve, za nabavku sjemena, đubriva i goriva. Od nadležnih traži dodatne količine regresiranog goriva, veću podršku pšenici i izmirenje obaveza, uz upozorenje da bi u suprotnom mogli uslijediti novi protesti i blokade puteva.
