Najave promjena cijena električne energije u Bosni i Hercegovini ponovo su otvorile pitanje ulaganja u mrežu i zaštite građana. Zijad Bajramović, predsjednik BH K CIGRE, smatra da bi korekcija mogla iznositi oko 20 posto, ali uz blok tarife koje bi osnovnu potrošnju štitile od većeg rasta računa.
Postepena korekcija uz zaštitu osnovne potrošnje
Bajramović smatra da račun treba posmatrati kroz dvije komponente: cijenu električne energije i mrežarinu. Prema njegovoj procjeni, povećanje mrežarine potrebno je zbog modernizacije distributivne mreže, digitalizacije, pametnih brojila i priključenja novih obnovljivih izvora, električnih vozila i drugih potrošača.
Cijenu električne energije, kako navodi, treba postepeno uskladiti sa stvarnim troškovima proizvodnje i nabavke. Kao okvir spominje ukupnu korekciju do 20 posto, dok bi se potrošnja do 350 kWh mjesečno povećala znatno manje, približno pet do šest posto.
Zaštita energetski ugroženih kupaca, prema njegovom stavu, treba biti obaveza države kroz subvencije i jasno utvrđen status. Do uspostavljanja takvog sistema, pomoć bi se mogla obezbijediti iz dobiti elektroprivrednih preduzeća ili posebnih fondova formiranih u periodima pozitivnog poslovanja.
Veći računi moraju biti praćeni javnim ulaganjima
Bajramović ističe da svako povećanje tarifa mora pratiti potpuna transparentnost i regulatorni nadzor. Regulator bi, prema njegovom prijedlogu, trebao priznavati samo opravdane i dokazive troškove, dok se posljedice neefikasnog poslovanja ne bi smjele prebacivati na potrošače.
Elektroprivredna preduzeća trebala bi objavljivati višegodišnje investicione planove i izvještaje o njihovoj realizaciji. Građani bi tako mogli pratiti da li dodatna sredstva donose manje kvarova, kvalitetnije snabdijevanje, veću automatizaciju i bolje uslove za priključenje novih izvora energije.
Za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine, prema Bajramovićevoj procjeni, potrebno je oko tri milijarde KM. Taj iznos ne bi se mogao finansirati samo iz većih računa, već kombinacijom vlastitih sredstava, amortizacije, kredita međunarodnih institucija, fondova i prihoda iz tarifnog sistema.
Blok tarife kao rješenje za opterećenja sistema
Električno grijanje povećava zimska vršna opterećenja, ali Bajramović ga ne smatra osnovnim uzrokom problema. Kao važnije izazove navodi dugogodišnje nedovoljne investicije u proizvodne kapacitete, distributivnu mrežu i termoenergetski sektor, uključujući rudnike, mehanizaciju i savremene tehnologije eksploatacije.
On predlaže da povoljnija tarifa obuhvati potrošnju do 350 kWh mjesečno, dok bi se veća potrošnja obračunavala po cijeni bližoj tržišnoj vrijednosti. Prijedlog povećanja mrežarine i tarifnih stavova odnosi se na cijelu Bosnu i Hercegovinu, uz konačnu procjenu nadležnih regulatora.
Posebno mjerenje električne energije utrošene za grijanje bilo bi tehnički i administrativno složeno, jer standardno brojilo registruje samo ukupnu potrošnju. Zbog toga Bajramović efikasnijim smatra blok i vremenski zavisne tarife, koje bi štitile osnovne potrebe, podsticale racionalno korištenje i bolje odražavale stvarne troškove sistema.
