Cijene hrane u svijetu mogle bi nastaviti rasti tokom narednih mjeseci i potrajati do 2027. godine. Ratovi, suše povezane s El Niñom i skuplji pomorski transport smanjuju ponudu žitarica i povećavaju troškove proizvodnje. Najsiromašnija domaćinstva već smanjuju broj obroka jer osnovne namirnice postaju sve manje pristupačne.
Ratovi i suše ugrožavaju snabdijevanje
Poremećaji u pomorskom transportu otežavaju isporuke žitarica, posebno nakon napada na infrastrukturu za žitarice na Crnom moru. Nesigurnost u Crvenom moru istovremeno preusmjerava brodove na duže i skuplje rute oko Afrike, što dodatno povećava troškove snabdijevanja.
Ratni rizici utiču i na cijene goriva te izvoz đubriva kroz Hormuški moreuz, dok suho vrijeme povezano s El Niñom smanjuje prinose u Indiji i jugoistočnoj Aziji. Vozarine na nekim važnim rutama, uključujući pravac od Crnog mora do jugoistočne Azije, porasle su oko 50 posto.
Prema navedenim podacima, cijene pšenice porasle su više od 30 posto tokom 2026. godine, a riža je u ključnim azijskim izvoznicama poskupjela između 10 i 13 posto. Iako su cijene đubriva niže nego ranije, još su visoke i opterećuju poljoprivrednu proizvodnju.
Poskupljenja već pogađaju domaćinstva
U Indoneziji su cijene riže dostigle rekordne nivoe, dok se očekuje kašnjenje kiša. Muhamad Yasin iz Jakarte rekao je da je zbog skupljih namirnica smanjio broj obroka, navodeći da su riža, tempeh i tofu poskupjeli s 7.000–8.000 na 15.000 rupija.
Pritisak se osjeti i u drugim zemljama. U Egiptu je cijena velikog hljeba koji nije subvencioniran porasla s četiri na približno pet funti, jestivo ulje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima poskupjelo je oko 40 posto, a biljno ulje u Indoneziji sedam posto.
U Indiji su cijene šećera, luka i mahunarki u septembru porasle više od 10 posto u odnosu na prethodni mjesec, nakon pada proizvodnje. Svjetska banka navodi da je rast cijena hrane u trećem kvartalu premašio ukupnu inflaciju u 22 posto od 150 analiziranih zemalja.
Novi pritisak moguć već narednih mjeseci
Indeks cijena hrane Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu u septembru je iznosio prosječnih 136 bodova, najviše od novembra 2022. godine. FAO-ov glavni ekonomista Maximo Torero rekao je da bi veće posljedice mogle biti osjetne krajem ove i početkom naredne godine, pa i tokom cijele naredne godine.
Zaštita koju su pružale velike zalihe žitarica slabi, prema Torerovoj ocjeni. Alexander Karavaytsev iz Međunarodnog vijeća za žitarice rekao je da bi se uvoznici s Bliskog istoka i iz Afrike mogli vratiti na svjetska tržišta, što bi za nekoliko mjeseci povećalo potražnju.
Prerađivači hrane nove ugovore obnavljaju po višim cijenama, dok slabije domaće valute dodatno povećavaju troškove uvoza. U Indoneziji su isporuke pšenice u septembru pale 41 posto na godišnjem nivou, na 491.000 tona, a mogući slabiji prinosi u izvoznim zemljama predstavljaju dodatni rizik za cijene hrane.
