Poskupljenje goriva u Bosni i Hercegovini dodatno opterećuje kućne budžete, jer se veći troškovi prijevoza i proizvodnje prelijevaju na cijene robe. Domaće proizvođače istovremeno pritišću suša, slabiji prinosi i skuplji repromaterijal. Građani zbog toga sve češće štede na hrani, grijanju i proizvodima koje su ranije redovno kupovali.
Skuplje gorivo povećava troškove na više strana
Cijena dizela približila se granici od četiri KM, a posljedice se ne zadržavaju na benzinskim pumpama. Veći izdaci nastaju tokom prijevoza robe, rada poljoprivredne mehanizacije, skladištenja i proizvodnje. Ti se troškovi zatim ugrađuju u cijene koje plaćaju potrošači u trgovinama i na tržnicama.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine, upozorio je da bi dodatni pritisak mogli osjetiti i građani koji se griju na električnu energiju. Prema njegovim riječima, istovremeno je poskupio i pelet, čija se tona spominje po cijenama od 700 do 900 KM.
Rast troškova dolazi u trenutku kada su kućni budžeti već opterećeni. Vasilić je ukazao i na pitanje opravdanosti cijena peleta, navodeći da bi se tim pitanjem mogla baviti inspekcija. Poskupljenje goriva tako otvara širi problem troškova života, a ne samo skupljeg točenja goriva.
Suša i repromaterijal dodatno opterećuju proizvođače
Domaći poljoprivrednici suočavaju se s kombinacijom viših ulaznih troškova i slabijih prinosa. Suša je ove godine pogodila pojedine kulture, dok su gorivo, sjeme i drugi repromaterijal poskupjeli. Proizvođači zbog toga imaju manje prostora da smanje troškove bez posljedica po konačnu cijenu proizvoda.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, rekao je da je sjetva skuplja nego ranije. Prema njegovoj izjavi, cijena goriva dosezala je četiri KM i više, dok su cijene repromaterijala oko 20 posto veće nego prošle godine.
Veći troškovi proizvodnje na kraju dolaze do potrošača kroz cijene na tržnicama i u trgovinama. Proizvođač pokušava pokriti ulaganja, dok kupac traži što povoljniji proizvod. Takav odnos dodatno otežava konkurenciju domaće robe u odnosu na uvoznu, posebno kada su prinosi smanjeni.
Građani štede i na osnovnim namirnicama
Prema službenim podacima navedenim u materijalu, kilogram junetine bez kosti za godinu je poskupio sa 24 na 27 KM. Kilogram hljeba od pšeničnog brašna dosegnuo je tri KM. Istovremeno, građani odustaju od dijela proizvoda koje su ranije kupovali, jer novac u potrošačkoj korpi više nije dovoljan.
Olivija Trifković, prodavačica na zelenoj tržnici u Bijeljini, kazala je da su poljoprivrednici ove godine ponovo suočeni s nepovoljnim okolnostima. Navela je i da se prodavači ponekad šale kako bi domaći proizvodi možda bili preskupi da nema uvoznih, iako su svi troškovi visoki.
Štednja se vidi i pred pekarama, gdje sve više građana kupuje hljeb koji nije prodan prethodnog dana. Takvi redovi pokazuju koliko su poskupjele osnovne namirnice. Uz životni standard koji je među najnižima u Evropi, svaki novi rast cijena snažnije pogađa domaćinstva u BiH.
