Kontrola imovine funkcionera na nivou Bosne i Hercegovine suočava se s institucionalnom blokadom, iako zakon i nadležna komisija postoje. Vijeće ministara BiH vratilo je pet ključnih pravilnika Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa, pozivajući se na proceduru izbora prvog predsjedavajućeg. Istovremeno, više od 200 javnih funkcionera nije dostavilo finansijske izvještaje.
Pet pravilnika vraćeno zbog procedure izbora predsjedavajućeg
Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH usvojen je u martu 2024. godine i predstavljen kao osnova za snažniju kontrolu imovine i finansijskih interesa funkcionera. Međutim, puna primjena zakona i dalje zavisi od podzakonskih akata koji nisu usvojeni.
Vijeće ministara BiH vratilo je Komisiji pet pravilnika, a kao razlog je navedeno pitanje procedure izbora prvog predsjedavajućeg. Pravilnici uređuju vođenje postupaka, registar javnih funkcionera, provjeru imovinskih izvještaja, evidenciju poklona te obrazac za prijavu finansijskog stanja i imovine.
Materijali su bili na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara u aprilu, a zatim ponovo 15. jula 2026. godine. Prema službenim objavama, predlagač je bila Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, ali je njihovo usvajanje zaustavljeno zbog sporne procedure imenovanja prvog predsjedavajućeg.
Komisija radi, ali registar još nije uspostavljen
Parlamentarna skupština BiH imenovala je u oktobru 2024. sedam članova Komisije, među kojima je bio i Dejan Ružić. U decembru iste godine pokrenuta je procedura izbora prvog predsjedavajućeg, dok je Komisija u međuvremenu počela raditi i donositi odluke.
Ružić je ranije obavljao funkciju predsjedavajućeg, a predsjedavanje je kasnije prešlo na druge članove. Aktuelna predsjedavajuća je Ilma Mehić-Jusufbašić. Upravo je pitanje statusa prvog predsjedavajućeg naknadno postalo argument za vraćanje pravilnika Komisiji.
Komisija je početkom jula saopštila da više od 200 nosilaca javnih funkcija nije predalo finansijske izvještaje, dok je više od 300 funkcionera obavezu ispunilo u roku. Protiv onih koji nisu dostavili izvještaje najavljeno je pokretanje postupaka, ali je u praksi problem predstavljalo nepostojanje registra funkcionera.
Transparentnost rada dodatno opterećuje sistem
Komisija je odbila zahtjev za dostavljanje imena funkcionera koji nisu predali izvještaje, uz obrazloženje da registar nosilaca javnih funkcija još nije uspostavljen. Takva situacija otežava javnosti provjeru ko je ispunio zakonsku obavezu, a ko nije.
Dodatne kritike odnosile su se na način rada Komisije. Sjednice su održavane bez javnih najava i objavljenih dnevnih redova, dok je predsjedavajuća Ilma Mehić-Jusufbašić navela da je web stranica Komisije u fazi izrade i da će ubuduće biti omogućene najave sjednica.
Tokom 2025. godine Komisija je zaprimila 15 prijava o sukobu interesa, uključujući dvije anonimne, a nakon provjera riješila je šest predmeta. Preuzela je i 20 nedovršenih predmeta iz ranijeg saziva, što pokazuje da radi, ali da kontrola imovine funkcionera i dalje nema sve uslove za efikasnu primjenu.
