Adil Kulenović ocijenio je da su potezi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ugrozili ustavni poredak BiH. U tekstu poziva na građanski otpor i apelaciju Ustavnom sudu BiH, navodeći sporne formulacije na glasačkim listićima, podjelu Federacije BiH u oznake i način objavljivanja odluke CIK-a.
Kritike na račun sadržaja glasačkih listića
Kulenović tvrdi da je CIK BiH na glasačkim listićima koristio formulacije „bošnjački“, „hrvatski“ i „srpski“ član Predsjedništva BiH. Prema njegovom tumačenju, Ustav BiH govori o članovima Predsjedništva koji su Bošnjak, Hrvat i Srbin, pa razliku između tih izraza smatra suštinskom, a ne jezičkom.
Autor teksta navodi da takvo označavanje funkciju može podrediti etničkim kolektivima i strankama, umjesto građanima i nosiocima mandata. Pri tome se poziva na Odluku Ustavnog suda BiH U-5/98, za koju tvrdi da je obavezujuća i da predstavlja prepreku konceptu etničkog „legitimnog predstavljanja“ članova Predsjedništva.
U istom tekstu iznosi se i prigovor na način označavanja izbornih jedinica. Kulenović navodi da je Federacija BiH, kao jedinstvena izborna jedinica, u sistemu CIK-a dobila oznake 701 i 702, dok Republika Srpska ima jednu oznaku, što on tumači kao uvođenje etničkih izbornih jedinica.
Prigovori na objavu odluke i pravnu zaštitu
Kulenović tvrdi da je odluka CIK-a objavljena nakon približno deset dana i da je 4. augusta saopćena netransparentno. Prema njegovim navodima, takav postupak mogao je građanima otežati pravovremeno korištenje pravnog lijeka i pristup sudu, zbog čega ga opisuje kao institucionalnu opstrukciju i „kupovinu vremena“.
U materijalu se navodi da je Azra Zornić 5. augusta podnijela žalbu, dok ju je Sud BiH 11. augusta odbacio bez razmatranja merituma. Kulenović tvrdi da se Sud proglasio nenadležnim pozivajući se na dosadašnju praksu, što u tekstu predstavlja kao izbjegavanje odgovornosti za navodna ustavna kršenja.
Autor također navodi da je CIK 21. augusta odštampao i distribuirao sporne listiće u dijaspori, deset dana nakon objave odluke. Kulenović taj potez opisuje kao pokušaj stvaranja svršenog čina, ali ističe da štampanje materijala, prema njegovom stavu, ne može naknadno legalizovati ono što smatra neustavnom praksom.
Poziv političkim predstavnicima na apelaciju
Prema Kulenovićevom tekstu, nakon odluke Suda BiH preostaje mogućnost ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. Za pokretanje takvog postupka, kako navodi, potrebni su potpisi najmanje 11 poslanika Predstavničkog doma, četiri delegata Doma naroda, zamjenika predsjedavajućih domova ili članova Predsjedništva BiH.
Kulenović tvrdi da su pojedinci, među njima Šemsudin Mehmedović, Jasmin Emrić, Zlatko Miletić i Džemal Smajić, pristali dati potpis, ali da nije prikupljen potreban broj za aktivnu legitimaciju. Političke stranke i njihove lidere poziva da se javno izjasne i podrže pripremljeni zahtjev Ustavnom sudu BiH.
U tekstu se navodi da bi se, ukoliko domaće institucije ne riješe spor, borba mogla nastaviti pred Evropskim sudom za ljudska prava. Kulenović poziva intelektualce, nevladine organizacije i građane da podrže odbranu ustavnog poretka BiH, uz poruku da pitanje nadilazi jedan izborni ciklus.
