Datum 13. novembar 2026. decenijama se na internetu predstavlja kao mogući „sudnji dan“. Ipak, taj datum nije proizašao iz proročanstva, astrologije ili teorije zavjere, već iz matematičkog modela objavljenog 1960. godine. Naučnici su tada pokušali pokazati šta bi se dogodilo kada bi se tadašnji trend rasta svjetske populacije nastavio bez promjena.
Kako je izračunat 13. novembar 2026.
Rad pod naslovom „Doomsday: Friday, 13 November, A.D. 2026“ objavljen je 4. novembra 1960. u časopisu Science. Autori Hajnc fon Ferster, Patriša Mora i Lorens V. Amiot analizirali su istorijske podatke o rastu ljudske populacije i pokušali opisati njen razvoj matematičkim modelom.
Njihov proračun nije predviđao nuklearnu katastrofu, udar asteroida niti nestanak čovječanstva. Vrijednost modela iznosila je 2026,87, a pretvaranjem decimalnog dijela godine u kalendarski datum dobijen je 13. novembar 2026. godine.
Model je počivao na pretpostavci da će se rast stanovništva nastaviti po istom obrascu. U takvom hiperboličnom modelu broj ljudi neprestano ubrzava prema matematičkoj beskonačnosti, pa dobijeni datum označava granicu modela, a ne stvarni događaj na Zemlji.
Zašto se demografska slika promijenila
Istraživanje je nastalo u periodu kada je brz rast svjetske populacije bio važna tema u nauci i politici. Autori su razmatrali mogućnost da veći broj ljudi donese više znanja, ideja, saradnje i tehnoloških rješenja, čime bi se dodatno podstakao dalji rast.
Međutim, ključna pretpostavka njihovog modela nije se održala. Stanovništvo planete jeste nastavilo rasti, ali je stopa rasta značajno usporena, posebno zbog pada nataliteta u velikom dijelu svijeta i promjena u demografskoj strukturi.
Prema projekcijama Ujedinjenih nacija, na svijetu je 2024. živjelo oko 8,2 milijarde ljudi. Očekuje se rast do približno 10,3 milijarde sredinom 2080-ih, nakon čega bi broj stanovnika mogao postepeno pasti na oko 10,2 milijarde do 2100. godine.
Šta datum znači danas
Prema dostupnim naučnim podacima, 13. novembar 2026. neće donijeti kraj civilizacije niti bilo kakav poznati prirodni događaj. Njegov značaj danas je istorijski: tog dana biće dostignut datum koji je prije više od šest decenija proizveo jedan matematički proračun.
Savremena demografska rasprava sve se više bavi niskim natalitetom, starenjem stanovništva i smanjenjem broja ljudi u pojedinim državama. U više od polovine zemalja i područja fertilitet je ispod približno 2,1 djeteta po ženi, nivoa potrebnog za dugoročnu stabilnost bez migracija.
Ovaj slučaj pokazuje da matematički modeli zavise od pretpostavki i podataka na kojima počivaju. Kada se promijene ponašanje ljudi, ekonomija, migracije ili životni standard, mijenja se i projekcija budućnosti, pa datum iz starog modela ne može biti shvaćen kao proročanstvo.
