Crna Gora želi završiti pregovore s Evropskom unijom do kraja 2026. i postati članica 2028. godine, ali otvorena pitanja s Hrvatskom stvaraju dodatni pritisak. Takav razvoj događaja u Sarajevu otvara pitanje može li se sličan scenario dogoditi i Bosni i Hercegovini. Evropski put BiH mogao bi zato zavisiti i od rješavanja odnosa sa Zagrebom.
Crna Gora između pregovora i zahtjeva Zagreba
Crna Gora je do jula 2026. privremeno zatvorila 18 od 33 pregovaračka poglavlja, dok vlasti i dalje ciljaju završetak pregovora do kraja iste godine. Hrvatska, međutim, traži napredak u rješavanju više bilateralnih pitanja prije podrške zatvaranju pojedinih poglavlja, čime proces dobija dodatnu političku dimenziju.
Među zahtjevima Zagreba su obeštećenje bivših logoraša, pronalazak 14 nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina i rješavanje imovinskih zahtjeva hrvatskih porodica u Crnoj Gori. Otvorena su i pitanja školskog broda „Jadran“, pomorske granice, spomen-ploče na mjestu logora Morinj te naziva bazena u Kotoru.
Hrvatska istovremeno navodi da podržava evropski put Crne Gore, ali insistira na rješavanju spornih pitanja prije završetka pregovora. Premijer Andrej Plenković ranije je ocijenio da bi Podgorica, uz dovoljno političke volje, mogla ostvariti planirani napredak i članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine.
Otvorena pitanja između BiH i Hrvatske
Bosna i Hercegovina tek treba napraviti ozbiljniji iskorak u pregovorima s Evropskom unijom, ali već ima niz neriješenih pitanja s Hrvatskom. Među njima su granica, imovinsko-pravni odnosi, infrastruktura koja povezuje dvije države i planirano odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.
Posebno osjetljive ostaju teme unutrašnjeg uređenja BiH, položaja hrvatskog naroda i Izbornog zakona, uključujući način izbora članova Predsjedništva BiH. Ako pregovori napreduju dovoljno brzo, bilateralna pitanja mogla bi direktno uticati na zatvaranje pojedinih poglavlja i ukupnu dinamiku evropskih integracija.
To ipak ne znači da će Hrvatska nužno blokirati BiH. Zagreb je u više navrata podržavao evropske integracije zemlje i pomagao u praktičnim pitanjima, uključujući infrastrukturu, položaj profesionalnih vozača i usklađivanje s evropskim zakonodavstvom.
Pouka za evropski put BiH
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci Miloš Šolaja smatra da se većina otvorenih pitanja između Hrvatske i BiH može riješiti ako postoji politička volja. Kao posebno konkretan problem izdvojio je granicu kod Kostajnice i dilemu da li bi ona pratila sadašnji ili bivši tok rijeke.
Šolaja je podsjetio da je Hrvatska ranije pomagala BiH u pitanjima povezanim s približavanjem Evropskoj uniji. Njegova ocjena ukazuje da se odnos Zagreba ne može posmatrati samo kroz mogućnost blokade, jer Hrvatska istovremeno želi zaštititi vlastite političke i ekonomske interese.
Slučaj Crne Gore pokazuje koliko bilateralni sporovi mogu postati važni kada kandidat uđe u završnicu pregovora. Evropski parlament ranije je upozoravao da takva pitanja ne bi trebalo koristiti za blokiranje procesa, dok je Evropska komisija posredovala između Podgorice i Zagreba, uz poziv na konstruktivan dijalog.
