Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini ulazi u završnicu, ali televizijske debate na javnim servisima često ostaju bez jednog ili više kandidata. Dok političari nastupaju na skupovima i društvenim mrežama, birači ne dobijaju uvijek priliku da istovremeno čuju njihove odgovore i uporede stavove. Prazne stolice tako postaju dio predizborne slike.
Dueli na RTRS-u i BHT1 bez potpunog sastava
Na RTRS-u je bio najavljen direktni duel kandidata za predsjednika Republike Srpske Save Minića i Branka Blanuše. Minić je prihvatio poziv, dok je iz SDS-a saopšteno da Blanuša zbog ranije planiranih obaveza neće učestvovati. RTRS je potom objavio da je kandidat SDS-a drugi put odbio poziv na sučeljavanje.
Televizijske debate nisu bile potpune ni na BHT1. U emisiji održanoj 22. septembra, posvećenoj kandidatima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, učestvovao je samo Semir Efendić, dok su Denis Bećirović, Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić izostali.
Bećirović je kao razlog nedolaska naveo obaveze povezane sa zasjedanjem Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Za izostanak Izetbegovića i Radončića u dostavljenom materijalu nisu navedeni razlozi. Gledaoci su tako ostali bez razgovora u kojem bi svi pozvani kandidati odgovarali na ista pitanja i reagovali jedni na druge.
Stručnjaci različito gledaju na razloge izostanka
Dugogodišnja televizijska novinarka Snežana Mitrović smatra da je neposredna debata rijedak format u kojem kandidat ne može potpuno kontrolisati komunikaciju. Prema njenim riječima, razgovor sa iskusnim novinarima i političkim protivnikom može pokazati koliko kandidati zaista poznaju teme o kojima govore.
Mitrović navodi da društvene mreže političarima omogućavaju pažljiv izbor poruke, kadra i načina predstavljanja. Smatra da bi veći broj debata pokazao njihovo „pravo lice“, dok televizijski duel ostavlja manje prostora za unaprijed pripremljene odgovore i strogu kontrolu nastupa.
Savjetnica za komunikaciju Marija Milić upozorava da odgovornost ne može automatski biti samo na kandidatima. Prije emisije, kaže, moraju biti jasno utvrđeni format, teme, trajanje, pravila replike, način postavljanja pitanja i termin, a kandidat treba dovoljno unaprijed dobiti te informacije.
Jasna pravila važna su i za birače
Milić smatra da se svako odbijanje debate ne može odmah tumačiti kao bježanje od protivnika. Ako pravila nisu ranije usaglašena, naknadne optužbe o kukavičluku ili medijskoj zamci mogu, prema njenoj ocjeni, više ličiti na nastavak kampanje nego na raspravu o samom formatu.
Kandidati danas mogu direktno komunicirati sa biračima putem stranačkih skupova, konferencija, Facebooka, Instagrama, TikToka i drugih kanala. Ipak, Milić ističe da televizijska debata ima posebnu vrijednost jer protivnik može postaviti neočekivano pitanje, a novinar zatražiti dodatno objašnjenje.
Cilj dobre debate, prema Milić, ne bi trebalo da bude proglašavanje pobjednika, već da birač nakon emisije zna više nego prije nje. Kada jedan kandidat izostane, građanima je uskraćena mogućnost da u istom trenutku čuju dvije strane i sami uporede njihove odgovore.
