Evropska komisija očekuje da Bosna i Hercegovina nakon Općih izbora obnovi reformski zamah BiH i ubrza evropske integracije. Brisel upozorava da bi zemlja, osim daljeg zastoja u pregovorima, mogla izgubiti 373,9 miliona eura iz Plana rasta. Poseban fokus stavljen je na pravosuđe, glavnog pregovarača i ispunjavanje prvih 50 reformskih koraka.
Reforme i pregovori ostaju prvi zadatak vlasti
Iz Evropske komisije podsjetili su da je Evropsko vijeće u martu 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Ipak, više od dvije godine kasnije nije održana prva međuvladina konferencija, koja bi označila formalni početak pregovaračkog procesa.
Komisija od novih vlasti očekuje intenziviranje reformi i provođenje koraka iz preporuke iz oktobra 2022. godine. Time bi se stvorili uvjeti da Vijeće EU usvoji pregovarački okvir i omogući održavanje dugo očekivane prve međuvladine konferencije.
Među neprovedenim obavezama posebno su izdvojeni Zakon o sudovima BiH i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Evropska komisija navodi da bi njihovo usvajanje prema evropskim standardima trebalo ojačati nezavisnost, odgovornost i efikasnost pravosuđa te povjerenje građana.
Glavni pregovarač i novac iz Plana rasta
Brisel očekuje i imenovanje glavnog pregovarača BiH. Iz Komisije su poručili da je ta odluka u nadležnosti države, ali da imenovana osoba mora biti operativna i imati puni mandat da predstavlja Bosnu i Hercegovinu u cjelini.
BiH prema navodima Komisije i dalje može dobiti do 976,6 miliona eura iz Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan. Iznos već uključuje desetpostotno smanjenje indikativne alokacije, uvedeno 2025. godine zbog kašnjenja u provođenju obaveza.
Nakon odobrenja Reformske agende u novembru 2025. godine, isplata novca, uključujući pretfinansiranje, moguća je tek nakon stupanja na snagu sporazuma i ispunjavanja primjenjivih uvjeta. Period odgode za prvih 50 reformskih koraka ističe 31. decembra 2026. godine.
SEPA i druge koristi postepene integracije
Evropska komisija upozorila je da bi neispunjavanje uvjeta i reformi do kraja roka moglo BiH koštati 373,9 miliona eura. Istovremeno, Brisel naglašava da Plan rasta treba građanima donijeti konkretne koristi i pomoći zemlji da napreduje prema članstvu u Evropskoj uniji.
Kao jedna od mogućnosti navodi se pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima, poznatom kao SEPA. Prema podacima Komisije, članstvo u tom sistemu moglo bi smanjiti naknade za transakcije do 94 posto i skratiti vrijeme njihovog izvršenja.
Komisija je pozdravila usvajanje potrebnog zakonodavstva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali ističe da proces nije automatski. BiH treba nastaviti reforme, uključujući borbu protiv pranja novca, a za buduće pregovore o inicijativi Roam Like at Home mora imenovati predstavnika.
