Dugotrajno sjedenje postalo je dio svakodnevice ljudi koji rade za računarom, voze ili veliki dio dana provode u mirovanju. Takva navika ne opterećuje samo kičmu i zglobove, već može uticati i na cirkulaciju, disanje i metabolizam. Dr. Adi Pezo, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, preporučuje češće prekide statičnog položaja.
Kako sjedenje utiče na kičmu i mišiće
Prema riječima dr. Adija Peze, pogrbljen položaj pri sjedenju značajno povećava pritisak u diskusima lumbalnog dijela kičme. Tokom višesatnog mirovanja diskovi gube elastičnost, dok duboki mišići trupa i vrata postaju manje aktivni. Istovremeno se usporavaju cirkulacija i metabolički procesi u organizmu.
U fizijatrijskoj praksi kod osoba koje dugo sjede često se bilježe bolovi u donjem dijelu leđa i vratu, napetost mišića, ukočenost kukova i smanjena pokretljivost. Dr. Pezo navodi i probleme poput protruzija, diskus hernija, išijasa te bolova koji se šire niz ruku ili nogu.
Nepravilan položaj karlice dodatno pogoršava opterećenje. Skraćeni pregibači kuka, oslabljeni glutealni mišići, prekrštanje nogu i oslanjanje na jednu stranu mogu narušiti položaj karlice i kičme, dok povijena ramena otežavaju duboko disanje i doprinose napetosti vrata i glavoboljama.
Kratke pauze mogu prekinuti štetnu statiku
Dr. Pezo preporučuje ustajanje svakih 30 minuta, najmanje jednu do dvije minute. Kratka šetnja, promjena položaja i istezanje pomažu vezivnom tkivu i ligamentima da ponovo dobiju tonus, dok se diskovi kroz kretanje rasterećuju i bolje hidriraju.
Nekoliko koraka aktivira mišiće listova, koji imaju ulogu periferne pumpe i pomažu vraćanju venske krvi prema srcu. Korisno je zabaciti ramena, ispraviti kukove i napraviti dva ili tri spora, duboka udaha dijafragmom, savjetuje specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije.
Kratke pauze ipak ne mogu u potpunosti nadoknaditi manjak aktivnosti tokom ostatka dana. Za dugoročnu zaštitu zdravlja potrebno ih je kombinovati s redovnim kretanjem i vježbama snage za leđa, trbuh i stabilizatore karlice, posebno kod osoba koje posao obavljaju sjedeći.
Znakovi upozorenja i rizici za zdravlje
Dugotrajno sjedenje ne pogađa samo lokomotorni sistem. Prema objašnjenju dr. Peze, neaktivnost velikih mišića može oslabiti zaštitne metaboličke procese, smanjiti osjetljivost ćelija na insulin i doprinijeti povećanom riziku od povišenog pritiska, taloženja masnoća i dijabetesa.
Ukočenost nakon ustajanja, zategnutost u krstima, bolovi u vratu i ramenima te smanjena pokretljivost mogu biti prvi signali da svakodnevne navike treba mijenjati. Ako se tegobe ponavljaju, pojačavaju ili ometaju aktivnosti, preporučuje se stručna procjena uzroka i odgovarajućeg tretmana.
Promjena ne mora početi velikim zahvatima: važno je češće ustajati, hodati, pravilno organizovati radno mjesto i jačati oslabljene mišiće. Kako ističe dr. Pezo, zaštita kičme ne zavisi samo od ergonomske stolice, već prije svega od redovnog prekidanja statičnog položaja.
