Rak dojke ne mora se prvo pokazati kao jasno opipljiva kvržica, jer kod nekih pacijentica početni znakovi mogu biti promjene na koži. Promjene na koži uključuju crvenilo, osip, otok i izgled nalik narančinoj kori. Iako takvi simptomi ne znače nužno rak, one koje traju ili se pogoršavaju treba provjeriti kod ljekara.
Promjene na koži koje ne treba zanemariti
Prema podacima navedenim u materijalu, do 10 posto pacijentica s rakom dojke dijagnozu je dobilo nakon što su primijetile promjene na koži. Među mogućim znakovima su promjena boje, uporan osip, otok, toplina i udubljenja koja podsjećaju na koru naranče.
Simptomi se mogu pojaviti na jednoj dojci i uključivati bradavicu koja se uvlači prema unutra. Takve promjene nemaju uvijek veze s malignom bolešću, jer mogu imati i druge uzroke, ali novu ili upornu promjenu ipak treba procijeniti zdravstveni radnik.
Posebno je važno obratiti pažnju na tegobe koje ne prolaze, pogoršavaju se ili ne reaguju na uobičajenu terapiju. Pravovremeni pregled može pomoći da se utvrdi šta je uzrok promjene i da se, ako je potrebno, na vrijeme nastavi s dodatnom dijagnostikom.
Inflamatorni rak dojke često nema kvržicu
Inflamatorni rak dojke rijedak je, ali agresivan oblik bolesti koji prema navodima Američkog društva za rak čini između jedan i pet posto svih karcinoma dojke. Za razliku od češćih oblika, obično ne stvara jasno ograničenu kvržicu.
Njegovi mogući simptomi uključuju crvenilo, otok i promjene na koži, zbog čega se ponekad zamijeni s infekcijom dojke ili osipom. Upravo zbog toga, trajanje simptoma i izostanak poboljšanja nakon uobičajenog liječenja zahtijevaju dodatnu pažnju.
Onkologinja dr. Elizabeth Comen iz ustanove NYU Langone Health navela je da se neke pacijentice javljaju zbog kožnih promjena bez jasno odvojene kvržice. Prema njenim riječima, ako antibiotik ne donese poboljšanje, ljekari obično rade punch biopsiju.
Koža može reagovati i na liječenje
Promjene na koži nisu samo mogući znak bolesti, već se mogu javiti i kao posljedica terapije. Zračenje može izazvati crvenilo, otok, svrbež i tamnjenje kože, dok se pri većim dozama mogu pojaviti ljuštenje i vlaženje.
Liječenje može uticati i na kosu, što je za mnoge pacijentice posebno opterećujuće. Istraživanja navedena u materijalu pokazuju da više od 70 posto žena gubitak kose navodi kao nuspojavu koje se najviše plaše, dok gotovo 10 posto razmišlja o odbijanju hemoterapije zbog toga.
Hlađenje vlasišta tokom hemoterapije može pomoći u smanjenju gubitka kose. U jednoj studiji do dvije trećine žena koje su koristile ovu metodu zadržalo je najmanje polovinu kose, dok dermatologinja dr. Kiran Mian preporučuje rano uključivanje dermatologa u praćenje kože i nuspojava.
