Farma u Kozarcu Jusufa Arifagića nastala je iz želje da iskustva norveške poljoprivrede i kapital stečen u inostranstvu uloži u rodni kraj. Plan je uključivao razvoj stočarstva, nova radna mjesta i proizvodnju kvalitetne genetike. Danas je dio tih zamisli ostao neostvaren, dok farma posluje ispod kapaciteta za koji je izgrađena.
Povratak iz Norveške i početak ulaganja
Jusuf Arifagić godinama je živio i poslovao u Norveškoj, gdje je imao priliku upoznati razvijen sistem poljoprivredne proizvodnje. Odrastao je u porodici koja se bavila poljoprivredom, a iskustvo iz te zemlje uvjerilo ga je da i Bosna i Hercegovina može bolje koristiti svoje prirodne resurse.
Na farmu u Kozarcu uvezena su grla norveške crvene krave, a cilj nije bio samo proizvodnja mlijeka. Arifagić je zamislio reproduktivni centar za uzgoj elitnih bikova, proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjavanje i distribuciju kvalitetne genetike na tržišta regiona i šire.
Prema njegovim navodima, za uvoz norveške genetike pribavljene su potrebne licence, dok je stručna zajednica iz Norveške bila spremna pomoći u edukaciji farmera, veterinara i drugih stručnjaka. Razmatrani su i saradnja poljoprivrednih škola, razmjena učenika te plasman domaćih proizvoda u Skandinaviji.
Kapaciteti farme smanjeni nakon promjene podsticaja
Uz farmu je registrovano preduzeće Geno Balkan, usmjereno na uvoz genetike, a Arifagić navodi da su ispunjeni standardi za izvoz mlijeka. Ulagalo se u opremu, infrastrukturu i stručna usavršavanja, s namjerom da proizvodnja bude organizovana prema savremenim evropskim principima.
Arifagić navodi da je 2018. godine farmi predao oko 2,9 miliona litara mlijeka, dok je kapacitet procijenjen na približno 650 muznih grla i godišnju proizvodnju od 5,5 do šest miliona litara. Kao ključnu prekretnicu izdvaja promjene u obračunu premija koje su, prema njegovom tumačenju, uvedene 2019. godine.
Danas se, prema njegovim riječima, muze oko 120 grla, dok ih je u periodu najveće proizvodnje bilo približno 380. Godišnja proizvodnja kreće se između 1,4 i 1,8 miliona litara, što je znatno manje od projektovanih mogućnosti farme u Kozarcu.
Neostvareni planovi za energiju i preradu
Arifagić je uz stočarsku proizvodnju pripremao projekte za biogas, solarne panele i staklenike koji bi koristili proizvedenu toplotu. Planirani su i organsko đubrivo te prerađivački kapaciteti, kako bi se mlijeko pretvaralo u proizvode veće dodane vrijednosti.
Navodi da je prva faza pogona za biogas bila urađena, da su sistemi vode razdvojeni i krovovi pripremljeni za postavljanje solarnih panela. Daljnje ulaganje, kako ističe, zahtijevalo je stabilna pravila i podršku, jer promjene uslova otežavaju dugoročno planiranje.
Svoju situaciju vidi kao dio šireg problema domaće poljoprivrede. Arifagić smatra da su za razvoj potrebni jasna strategija, zaštita proizvodnje, bolje povezivanje farmera s prerađivačima i odgovornije korištenje zemljišta, kako bi ljudi koji žele raditi mogli ostati u svojim sredinama.
