Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da bi šest mjera za zaštitu zdravlja od klimatskih promjena moglo spriječiti oko 1,6 miliona smrti godišnje. Prijedlozi se odnose na ekstremne vrućine, zagađen zrak, nesigurnu vodu i zarazne bolesti. Organizacija poziva vlade da postojeća i pristupačna rješenja postave u središte klimatskog djelovanja.
WHO predlaže šest konkretnih mjera
Prema novom izvještaju WHO-a, približno jedna od svakih 40 smrti u svijetu mogla bi biti spriječena provođenjem predloženih mjera. Oko 3,6 milijardi ljudi trenutno živi u područjima posebno izloženim klimatskim promjenama i njihovim posljedicama po zdravlje.
Mjere uključuju sisteme ranog upozoravanja na ekstremne vrućine, koji bi stanovništvo na vrijeme obavještavali o opasnim temperaturama. Nadležne službe istovremeno bi mogle otvarati rashlađene prostore, osiguravati vodu i organizovati pomoć za najugroženije građane.
WHO traži i pouzdano snabdijevanje čistom pitkom vodom tokom vremenskih nepogoda, bolje sanitarne uslove te dostupnost higijene i prostora za pranje ruku. Ove mjere trebale bi smanjiti opasnost od nestašica, zagađenja i širenja bolesti povezanih s vodom.
Čistija energija mogla bi imati najveći učinak
Najveći zdravstveni efekat, prema procjeni WHO-a, donijelo bi smanjenje upotrebe fosilnih goriva. Time bi se moglo izbjeći više od milion prijevremenih smrti godišnje, uključujući slučajeve povezane sa srčanim bolestima, moždanim udarom, rakom pluća, astmom i hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću.
Organizacija predlaže i širu upotrebu čistijih goriva i tehnologija u domaćinstvima za kuhanje i grijanje. Takav prelazak smanjio bi zagađenje zraka u zatvorenim prostorima, kao i emisije stakleničkih plinova koje doprinose klimatskim promjenama.
WHO također zagovara drugačije određivanje cijena fosilnih goriva, tako da one potpunije odražavaju štetu po zdravlje, klimu i okoliš. Procijenjene godišnje fiskalne koristi takve politike za države širom svijeta iznose oko 5,4 biliona američkih dolara.
Izostanak djelovanja nosi ozbiljne posljedice
Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus poručio je da je klimatska kriza istovremeno i zdravstvena kriza, ali da se veliki dio štete može spriječiti već dostupnim alatima. Prema njegovim riječima, najveću korist od primjene provjerenih mjera imale bi zemlje kojima je pomoć najpotrebnija.
WHO upozorava da bi pothranjenost, malarija, proljev i zdravstvene tegobe izazvane visokim temperaturama od 2030. do 2050. godine mogli uzrokovati približno 250.000 prijevremenih smrti godišnje. Procjena se odnosi na posljedice klimatskih promjena i izostanak dodatnog djelovanja.
Do 2050. godine još 500 miliona ljudi moglo bi biti izloženo prijenosnicima zaraznih bolesti čije širenje zavisi od klimatskih uslova. Zbog toga Tedros poziva vlade da zaštitu zdravlja uključe u središte djelovanja protiv klimatskih promjena i predstojećih klimatskih pregovora.
