Kupovina stana za izdavanje jedan je od najčešćih oblika ulaganja novca u Srbiji, ali izbor kvadrature sam po sebi ne garantuje zaradu. Analize tržišta pokazuju da su stanovi od približno 30 do 45 kvadrata posebno traženi, dok konačan rezultat najviše određuju lokacija, kupovna cijena, visina kirije i troškovi.
Manji stanovi imaju širi krug zakupaca
Analiza Kamatice pokazuje da su nekretnine površine između 30 i 45 kvadrata posebno zanimljive investitorima. Garsonjere i manji stanovi traže manji početni kapital, a mogu privući studente, samce, mlade zaposlene i parove, što povećava izbor potencijalnih zakupaca.
Istraživanje portala Nekretnine.rs iz januara 2026. godine takođe navodi najveću potražnju za garsonjerama i stanovima od 28 do 45 kvadrata. Ipak, manja površina ne znači automatski veći prihod, jer cijena kvadrata na pojedinim lokacijama može biti naročito visoka.
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda za prvo polugodište 2026. godine, prosječna cijena kvadrata u užem centru Beograda iznosila je 3.219 eura, a u Novom Sadu 2.359 eura. Tako bi modelskih 40 kvadrata koštalo oko 128.760, odnosno 94.360 eura.
Kirija i troškovi mijenjaju računicu prinosa
Prema podacima portala 4zida, prosječna oglašena kirija za namještenu garsonjeru u Beogradu iznosi oko 379 eura, a za jednosoban stan 464 eura mjesečno. U Novom Sadu jednosobni stanovi oglašavaju se za prosječno 309 eura, dok dvosobni koštaju oko 451 euro.
Ako se beogradski jednosoban stan izdaje za 464 eura tokom svih 12 mjeseci, godišnji prihod iznosi 5.568 eura prije poreza i drugih izdataka. Međutim, oglašena kirija nije uvijek jednaka stvarno naplaćenom iznosu, jer stan može biti prazan između dva zakupca.
U modelu za stan od 40 kvadrata, uz 11 naplaćenih mjeseci, porez od 15 posto i 400 eura godišnjih troškova, prihod pada na približno 3.938 eura. Ako je za opremanje izdvojeno još 5.000 eura, godišnji prinos iznosi oko 2,94 posto.
Lokacija je važnija od same kvadrature
Analiza portala Nekretnine.rs objavljena 23. oktobra 2026. pokazala je sličan bruto prinos za stan od 50 kvadrata u Beogradu i Novom Sadu: 5,26 naspram 5,08 posto. Razlika je bila svega 0,18 procentnih poena, ali su razlike između pojedinih naselja bile znatno veće.
U istoj analizi modelski bruto prinos u Starom gradu iznosio je oko 4,26 posto, dok je u Zemunu bio približno 5,50 procenata. Podaci su zasnovani na oglašenim prodajnim cijenama i zakupninama, pa ne predstavljaju garantovanu zaradu, ali ukazuju na značaj mikrolokacije.
Stanovi od 55 ili 60 kvadrata mogu donositi veću kiriju, posebno ako odgovaraju porodicama, ali zahtijevaju veće ulaganje. Zato bi prije kupovine trebalo izračunati ukupnu cijenu, opremanje, realnu godišnju zakupninu, prazne periode, održavanje i mogućnost kasnije prodaje.
