Kolumnista Dragan Markovina ocijenio je da su očekivanja dijela javnosti u Bosni i Hercegovini od Studentske liste u Srbiji nerealna. U tekstu upozorava da društvo opterećeno decenijama nacionalističke propagande ne može preko noći promijeniti odnos prema prošlosti. Istovremeno, smatra da pad vlasti Aleksandra Vučića predstavlja važan demokratski preduvjet.
Traume u BiH ne smiju biti predmet političkog parazitiranja
Markovina navodi da bosanskohercegovačko društvo i dalje nosi posljedice ratnih trauma, posebno među ljudima koji su preživjeli opsade, gubitak članova porodice ili protjerivanje. Prema njegovom tumačenju, zbog neriješenog ishoda rata taj se teret može prenositi i na generacije koje rat nisu lično doživjele.
U takvom ambijentu, smatra kolumnista, dodatno buđenje strahova i najave novih sukoba mogu samo produbiti osjećaj nesigurnosti. On pritom ističe da građani vide političke poteze i destruktivno djelovanje Milorada Dodika, pa im nije potrebno dodatno podsjećanje na stvarnost u kojoj žive.
Markovina posebno kritikuje način na koji se u javnosti govori o programu Studentske liste u Srbiji, naročito dijelu koji se odnosi na vanjsku politiku i odnos prema Bosni i Hercegovini. Takvu atmosferu opisuje kao korištenje društvenih i nacionalnih trauma, umjesto ozbiljnog sagledavanja političkih promjena u Srbiji.
Studentska lista u Srbiji ne znači trenutni raskid s prošlošću
Autor podsjeća da je dokument Studentske liste poznat već mjesecima te da ga, prema njegovim navodima, aktuelni pobjednici u Srbiji posljednjih dana nisu posebno isticali. Zbog toga upozorava da se ne bi smjele izvlačiti konačne ocjene samo na osnovu jednog segmenta političkog programa.
Markovina navodi vlastito iskustvo iz Beograda tokom prošlogodišnjeg Vidovdana, kada je, kako piše, prisustvovao velikom skupu obilježenom krstovima, nacionalističkim zastavama i desničarskim porukama. To iskustvo, priznaje, može podstaći zaključak da je za region svejedno ko je na vlasti u Srbiji.
Ipak, kolumnista takav zaključak smatra pogrešnim. Po njegovoj ocjeni, nije isto kada zemlju vode strukture koje opisuju kao ratnu i nacionalističku koaliciju i kada se vlast mijenja demokratskom mobilizacijom društva, čak i ako nova politička opcija nije dovoljno lijeva, evropska ili kritična prema ratnom naslijeđu.
Pad Vučićeve vlasti Markovina vidi kao važan preduvjet
Markovina tvrdi da je vlast Aleksandra Vučića godinama ograničavala slobodu rada kritički nastrojenih ljudi, uz kontrolu gotovo svih medija i kulturnih institucija. Prema njegovom opisu, sukob s univerzitetom i građanima dodatno je pokazao stepen političke kontrole, dok je vlast istovremeno podržavala nacionalističku retoriku i uticaj u regionu.
Kako navodi, demokratska smjena takve vlasti predstavlja razlog za olakšanje među ljudima u Srbiji koji rade na suočavanju s prošlošću. Iako ih smatra ozbiljnom manjinom, Markovina ocjenjuje da će sama promjena vlasti društvo učiniti slobodnijim, demokratskijim i pristojnijim u javnom nastupu.
U završnici kolumne ističe da se društvena svijest mijenja decenijama kroz obrazovanje, politiku, kulturu i medije. Zato, prema njegovom zaključku, pad prethodne vlasti ne znači trenutni nestanak agresivnog nacionalizma, ali jeste neophodan preduvjet da se u Srbiji vremenom izgradi drugačiji odnos prema prošlosti.

