Karmen Konda-Šaronjić: Argentinskog porijekla, a među braniocima Sarajeva

0
1
Karmen Konda-Šaronjić, pripadnica Armije RBiH i braniteljica Sarajeva
Vrijeme čitanja: 2 min

Karmen Konda-Šaronjić bila je među ljudima koji su, iako nisu bili državljani Bosne i Hercegovine, stali u odbranu zemlje tokom najtežih ratnih godina. Hrvatica rođena u Splitu, argentinskog porijekla po majci, napustila je porodičnu svakodnevicu i priključila se borbi za opkoljeno Sarajevo. Njena hrabrost, humanost i stradanje ostali su dio ratne historije BiH.

Od porodičnog života do prvih linija odbrane

Prije rata Karmen je bila majka troje djece, domaćica i zaljubljenica u karate. Početak agresije na Bosnu i Hercegovinu promijenio je njene životne okolnosti, pa je zajedno sa suprugom Atifom dobrovoljno došla u BiH i uključila se u odbranu zemlje.

Karmen i Atif najprije su se priključili Patriotskoj ligi, a potom i Armiji Republike Bosne i Hercegovine. U početku su učestvovali u obuci mladih boraca, dok je Karmen kasnije postala pripadnica Prve samostalne brigade.

U toj brigadi vodila je diverzantsko-izviđački vod. Njeni zadaci podrazumijevali su kretanje svega nekoliko metara od neprijateljskih položaja, gdje je prikupljala podatke o rasporedu protivničkih snaga i kretanju jedinica važnih za odbranu Sarajeva.

Karmen Konda-Šaronjić između borbe i humanosti

Zbog opasnih zadataka i upečatljivog angažmana, Karmen je privukla pažnju stranih medija. Govorila je engleski, francuski i njemački jezik, pa je sarađivala s međunarodnim medijima, među kojima su bili BBC, Deutsche Welle i TV Espana.

Na taj način pomagala je da informacije o ratnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini stignu do međunarodne javnosti. Njena uloga nije bila ograničena samo na vojni angažman, jer je ostala upamćena i po pomoći djeci iz opkoljenog Sarajeva.

Nakon pogibije njihove majke, dvoje djece ostalo je bez roditeljskog staranja. Karmen je pomogla da budu evakuisana i ponovo spojena s ocem, čime je u ratnim okolnostima pokazala i snažnu humanost.

Zarobljeništvo, pogibija i posthumna priznanja

Karmen i njen suprug tokom rata pali su u zarobljeništvo na području Pala. U zatočeništvu su proveli 24 dana i, prema navodima iz materijala, bili izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju, uključujući lažna strijeljanja.

Nakon razmjene ponovo su obukli uniforme Armije RBiH i vratili se na prve linije odbrane. U tim okolnostima odlučili su se i vjenčati, ali je Karmenin život tragično prekinut u augustu 1992. godine, kada je imala 33 godine.

Na putu prema Sarajevu njihov automobil našao se pod snajperskom vatrom kod Stupa. Nakon pogotka u gumu vozilo je sletjelo s ceste, a Karmen je poslije višestrukih prijeloma i operacija 23. augusta 1992. preminula od plućne embolije izazvane povredama.