Home Blog Page 54

Saznajemo imena sudija Apelacionog vijeća koji će donjeti presudu Dodiku

U Sudu BiH još prije dvije sedmice izabrano je sudsko vijeće koje će donijeti konačnu sudsku presudu bjeguncu Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republika Srpska, a Raport ekskluzivno objavljuje imena sudija Apelacionog vijeća koje je izabrao sudski CMS.

Imena ranije nismo željeli objaviti zbog pritiska režima iz RS. Ali, kako je sudski drugostepeni postupak u fazi zakazivanje žalbene sjednice, Raport će objaviti imena sudija zbog interesa javnosti.

Također, razumijemo i sudski posao, pritisak kojim su ili će tek biti izloženi, ali posao novinara je da informiše javnost o važnim činjenicama. Drugostepena presuda Dodiku je itekako važna i presudna za dalje funkcioniranje države u trenutku kada mjesecima napada državu i njene institucije. Ovim će se otkloniti i sve špekulacije o tome ko će suditi bjeguncu.

Raport saznaje da se radi o iskusnim sudijama Apelacionog vijeća Staniši Gluhajiću, Ameli Huskić i Hilmi Vučiniću. Oni su izabrani, kako smo rekli, sudskim CMS-om i čeka se potvrda ovog naloga. Predsjedavajući vijeća je Gluhajić, Huskić je izvjestilac, a Vučinić član.

Sutkinja Sena Uzunović, koja je u prvostepenom postupku osudila Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, uputila je prije dvije sedmice žalbe Apelacionom vijeću ove pravosudne institucije.

Sada zvanično počinje drugostepeni postupak prvostepeno osuđenom predsjedniku RS. Apelaciono vijeće, po zakonu, morat će zakazati javno ročište na kojem će Tužilaštvo i Dodikovi advokati obrazložiti žalbe. To bi se moglo desiti do sredine juna, prije godišnjih odmora.

Dodik je osuđen 26. februara za neizvršavanje odluka visokog predstavnika i Sud mu je izrekao kaznu od godinu zatvora i zabranu vršenja dužnosti predsjednika RS na šest godina od dana pravosnažnosti presude. Ukoliko presuda bude pravosnažna, Dodiku se zabranjuje obavljanje svih javnih funkcija.

Podsjetimo, tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine, što smo objavili prije mjesec, traže veću kaznu zatvora za bjegunca Dodika. Osim veće kazne, traži se da Sud BiH Dodiku odredi i duže trajanje zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS, tačnije mjeru sigurnosti.

U žalbi nije navedena na koliko da se zabrana poveća, ali je u završnim riječima Tužilaštvo tražilo deset godina zabrane.

Tužilaštvo u žalbi traži i osuđujuću kaznu za v.d. direktora “Službenog glasnika” Republike Srpske Miloša Lukića, kojem je suđeno u istom predmetu, a oslobođen je optužbi.

Međutim, dok Dodik ne priznaje Sud BiH i pokušao je zabraniti njegovo djelovanje na području RS, njegovi advokati, po punomoći, uputili su žalbu koja, kako smo objavili, ima 70 stranica.

U žalbi se tvrdi da je visoki predstavnik Christian Schmidt nelegalno izabran i da ga RS ne priznaje i da kao takav nije mogao donijeti izmjene krivičnog zakona. Kako smo objavili, Dodik ne mora doći na žalbenu sjednicu niti će s obzirom da mu je određen pritvor i naređeno njegovo hapšenje.

Nevjerovatno: Pogledajte sukob pratnji predsjednika Srbije Vučića i premijera Macuta

Na društvenim mrežama se pojavio snimak sa autoputa prema Nišu, na kome se vidi da je došlo do sukoba između pratnji premijera Đura Macuta i vozilo u kojem su bili pripadnici kabineta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Na snimku se čuje, najvjerovatnije savjetnica predsjednika Srbije Suzana Vasiljević, kako izlazi iz auta i viče: “Sad ću da mu j***m mater” i naziva čovjeka iz obezbjeđenja premijera Macuta “idiotom”.

Evo kako je izgledao taj incident:

Bakir Izetbegović: SDA se vraća iduće godine na političku scenu i riješit će nastalu krizu

Bakir Izetbegović obratio se medijima pred početak obilježavanja 32. godišnjice rada “Žena SDA” te je tom prilikom poručio da predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika “samo Dodik može savladati” te da se naredne godine SDA vraća na političku scenu i da će riješiti nastalu krizu u našoj državi.

Šef Delegacije EU Luiđi Soreka (Luigi Soreca) je jasno poručio da međunarodna zajednica neće rješavati političku krizu u BiH, da se u to neće miješati ni Brisel ni EUFOR, a na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a je i poruka američkog predstavnika bila poprilično blaga i očekivana. Izetbegović smatra da smo možda previše očekivali i samim time se oslanjali na pomoć sa strane.

– I sada smo opet previše pesimisti. Ne bih rekao da će se evropske zemlje niti SAD povući iz ‘projekta BiH’ jer im je potreban mir na Balkanu. Da će se to nešto brzo razriješiti i da bude pravično onako kako mi želimo nažalost ne vjerujem. Polako će rasti teret na režimu Milorada Dodika (predsjednika Republike Srpske op.a.) koji će mu suziti prostor i faktički gušiti sve one koji su uz njega, nažalost i entitet koji ima 20 posto više penzionera nego Federacija BiH, 20 posto niža primanja, 100 posto je zaduženiji per capita od ljudi u FBiH i taj teret će rasti. To će se sve završiti vladavinom zakona, ali samo ne tako brzo i lako kako mi mislimo – rekao je Izetbegović.

Naglasio je da se mora poštovati Ustav BiH, kao i zakoni i institucije države.

– Na sva ova pitanja bi trebali prvo odgovoriti oni koji su nas dovde doveli. Oni koji su obećali neku brzinu pa su nas doveli u blokade i zastoj. Rekli su da se Milorad Dodik promijenio i evo vidimo kako se promijenio, enormno su nas zadužili Federacija BiH skoro pa sustiže RS, javna preduzeća su od pozitivnog poslovanja skoro dovedena do gubitaša i oni bi trebali odgovarati na ovakva pitanja – stava je Izetbegović.

Mišljenja je da je Milorad Dodik generator krize u BiH.

– Ono što dolazi iz Beograda i režima iz Banjaluke faktički, oni su generatori, ali turska poslovica kaže da ‘nisu krivi vukovi kada strada stado nego loši čobani’, dakle, oni koji nas trebaju braniti. Jer i mi smo bili sa Dodikom pa išao je NATO put pa smo se kako – tako kretali na EU putu, a ekonomski parametri su rasli nikad brže. Osam godina vladavine Fadila Novalića u FBiH koji je završio onako kako je završio i jesu li sada sretni? Jesu li sretni s onim što su uradili sa KCUS-om u Sarajevu, nekakva odstranjivanja kvalitetnih ljudi zbog osvete, a onda dobijemo ovo što sada imamo – naveo je lider SDA.

SDA izgubila Federalnu TV: Šabić 17 godina na čelu FTV-a od čega zadnjih 10 nelegalno. 13 godina bez Upravnog odbora

Ova odluka je donesena do imenovanja generalnog direktora na puni mandat, a na osnovu konkursa koji će, kako se saznaje, u narednim danima biti raspisan

Na sjednici Upravnog odbora Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine danas je razriješen dužnosti Džemal Šabić, generalni direktor Federalne televizije (FTV) koji je više od deset godina bez legalnog mandata na čelu ove medijske kuće, saznaje Raport.
Umjesto Šabića, za v.d direktora imenovana je, kako saznaje Raport, Svjetlana Živanov, dugodišnja uposlenica ove medijske kuće.
Ova odluka je donesena do imenovanja generalnog direktora na puni mandat, a na osnovu konkursa koji će, kako se saznaje, u narednim danima biti raspisan.
Podsjetimo, Federalna televizija nakon 12 godina i zvanično je prije 15 dana dobila novi Upravni odbor koji je prekjučer održao prvu sjednicu, a danas već na drugoj, počeo da radi svoj posao.


Zvanično, za članove članove Upravnog odbora Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine imenovani su Zoran Krešić, iz reda hrvatskog naroda, na mandatni period od jedne godine, Adnan Huskić, iz reda ostalih, na mandatni period od dvije godine, Daniela Gogić, iz reda srpskog naroda, na mandatni period od tri godine, Medina Mujić, iz reda bošnjačkog naroda, na mandatni period od četiri godine
Naime, mandat Upravnog odbora FTV-a je istekao još 2013. godine. Od tada do danas aktivno u UO od četiri člana bio je samo jedan član pa je Uprava ovog javnog servisa duže od deceniju bila bez nove Uprave.


Džemal Šabić bio je direktor FTV-a još od 2008. godine, od toga preko 10 godina nelegalno.
Na prošloj sjednici Upravni odbor usvojio je novi Poslovnik o radu Upravnog odbora Radio-televizije Federacije BiH i plan rada za prva dva mjeseca i sljedeće korake koji su u njegovoj nadležnosti.
Inicirano je održavanje sjednice Odbora RTV sistema na kojoj bi se potaknulo pokretanja brojnih procesa.

U međuvremenu su se saopštenjem oglasili i iz Federalne televizije:

– Upravni odbor Radio-televizije Federacije BiH održao je u četvrtak, 15. maja 2025. prvu sjednicu na kojoj je sukladno zakonskoj obvezi razriješen Džemal Šabić s pozicije generalnoga direktora RTVFBiH. Za vršiteljicu dužnosti generalnoga direktora Upravni odbor RTVFBiH imenovao je Svjetlanu Živanov. Gospođa Živanov je višegodišnja uposlenica i urednica u programu Radija Federacije BiH. Upravni odbor RTVFBiH donio je odluku o raspisivanju natječaja za izbor generalnog direktora RTVFBiH – zaključeno je u saopštenju.

Pukotine u Dodikovoj koaliciji, njegov zakon o strankama nije imao većinu: Stevandić je iznenađen rekao samo ‘opa'…

Kada u Narodnu skupštinu RS stigne bilo kakav prijedlog – bilo da je riječ o odluci, inicijativi ili zakonu – koji dolazi od predsjednika RS, Vlade RS ili poslanika vladajuće većine, uglavnom prolazi bez većih problema kroz parlamentarnu proceduru. Pogotovo ako ga najavi Milorad Dodik, predsjednik RS. Tako je bilo sve do četvrtka, 15. maja 2025. godine.

Tada je, na opšte iznenađenje, uključujući i Nenada Stevandića, predsjednika najvišeg zakonodavnog tijela RS, odbijen prijedlog poslanika vladajuće većine predvođene SNSD-om da se na dnevni red redovne sjednice po hitnom postupku uvrsti Prijedlog zakona o finansiranju političkih organizacija – kojim se predviđa ukidanje finansiranja svih partija iz budžeta RS, navode Nezavisne.

Posebnu težinu ovom ishodu daje činjenica da je zakon prethodno najavio upravo Dodik, a kao odgovor na odluku Christiana Schmidt da ukine budžetsko finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz institucija BiH.

Možda baš zbog toga nije iznenađujuće kako je Stevandić prokomentarisao rezultat glasanja.

“Opa”, izgovorio je Stevandić nakon što je vidio da prijedlog nema potrebnih 42 glasa, iako su u sali bila 44 poslanika vladajuće većine.

To je značilo da nisu svi poslanici većine glasali za zakon. Provjerom rezultata, to se ispostavilo tačnim.

U trenutku odlučivanja, prisutno je bilo 65 poslanika. Glasalo je njih 58, dok sedam uopšte nije glasalo. Za zakon je glasalo 40 poslanika, protiv je bilo 18 – svi iz opozicije. Podršku su, očekivano, dali 40 poslanika iz vladajuće većine – 28 iz SNSD-a, dva iz SP-a, tri iz Kluba NPS-DNS, četiri iz Ujedinjene Srpske i tri iz SPS-Demos.

Dakle, odgovornost za pad prijedloga snose poslanici koji nisu glasali.

Prema zvaničnim podacima sa sajta NS RS, od sedam koji nisu glasali, četvoro dolaze iz vladajuće većine – svi iz različitih stranaka. Među njima je i Slavenko Ristić, poslanik u Klubu SNSD-a. Ostali su Spomenka Stevanović (Demos), Kostadin Vasić (US) i Zoran Kokanović (SP). Ovakav ishod je iznenadio i sam SNSD. Dodik vjerovatno nije očekivao da će i neko iz njegovog kluba “odbiti poslušnost”, posebno nakon tvrdnji da koalicija okupljena oko SNSD-a ima gotovo dvotrećinsku većinu.

Zahtjev da Borjana Krišto imenuje Nebojšu Vukanovića za ministra sigurnosti podržala i tri zastupnika SDA i jedan DF-a

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine  podržao je zaključak s kojim se nalaže Borjani Krišto, predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, da u skladu sa članovima 10. i 14. Zakona o Vijeću ministara BiH imenuje i pošalje u proceduru provjere prijedlog za ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine koji joj je dostavljen 18. 3. 2025. godine od  šefova pet klubova u Predstavničkom domu.

Riječ je o prijedlogu 19 poslanika (stranke Trojke, NES, Naprijed, BHI KF, PDP, SDS, Lista za pravdu i red) ovog doma za imenovanje Nebojše Vukanovića za ministra sigurnosti BiH.

Iako novu većinu čini 19 poslanika koji su o tome potpisali i platformu, zaključak je podržao 21 poslanik.

blank
blank
Rezultati glasanja za inicijativu za imenovanje Vukanovića

Naime, podršku da se Krišto naloži imenovanje Vukanovića za ministra sigurnosti BiH dali su i poslanici SDA Šerif Špago, Safet Kešo i Šemsudin Dedić, iako ta stranka nije dio nove većine.

Podršku je svojim glasom zaključku dao i Zlatan Begić iz DF-a, iako ni ta stranka nije dio nove većine.

Premda je glasanje za upućivanje zahtjeva Borjani Krišto da imenuje Nebojšu Vukanovića za ministra sigurnosti bilo veoma važno, zastupnice iz nove većine i to Sabina Ćudić i Mia Karamehić- Abazović nisu prisustvovale glasanju.

Ćudić nije bila prisutna od početka današnjeg zasjedanja, dok je Karamehić-Abazović bila prisutna veći dio zasjedanja, a nije poznato zbog čega se nije pojavila na glasanju.

Da su i ove dvije zastupnice bile prisutne i glasale za zaključak, on bi imao podršku 23 zastupnika. No, i broj od 21 zastupnika je bio dovoljan da se zaključak usvoji.

Šta je sve usvojeno?

Predstavnički dom usvojio je danas i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini u drugom čitanju.

Također, poslanici su usvojili Prijedlog zakona o dopuni Zakona o finansiranju institucija BiH u prvom čitanju u skraćenom postupku i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama BiH u prvom čitanju, kao i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Cvitanović uzdrmao HDZ: “Imat ćemo kandidata za člana Predsjedništva BiH”

Cvitanović je govorio i o ulozi HDZ BiH u izmjenama Izbornog zakona, te koliko su bili iskreni u tome. 

HDZ 1990. odlučit će na stranačkim tijelima hoće li prihvatiti Platformu koju su potpisale stranke Trojke iz Federacije BiH I tri oporbene stranke iz RS-a.

“Naslov Platforma je  ružno obilježje iz prošlosti  Hrvata u FBIH I dio koji govori o izmjenama Izbornog zakona ako budemo potpisivali tražit ćemo da se redefinira, ali sve će odlučiti stranačka tijela I koalicijske stranke bez kojih sigurno neću ništa potpisati”, izjavio je predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović u Intervju na Radiju FBiH odgovarajući na upit o pristupanju Platformi koju im je ponudio SDS.

Dodao je i kako je matematika jasna I da izmjene vlasti ne može biti bez SNSD-a koji kontrolira Dom naroda u Parlamentarnoj skupštini.

Odgovarajući na upit o medijskim napisima kako u  Uredu visokog predstavnika spremaju izmjene zakona o Vijeću ministara  kako bi se odblokirala vlast na razini države, Cvitanović kaže kako će se procesi na razini države teško otkočiti i da će tinjajuća kriza trajati sve do izbora.

“Ne osjećam da postoji želja da se procesi otkoče i da se na prvo mjesto stavi društvo i zajednica te da se nastavi europski put. Debelo su počele pripreme za iduće izbore dizanjem tenzija, radikalizacijom kako bi se neke politike oživjele. U načelu protiv sam nametanja od strane OHR-a I bilo koga. Dogovor se može postići ako postoji želja. Ne znam  što bi OHR mogao nametnuti u ovome trenutku a  nitko ne može dirati u Ustav Bosne I Hercegovine,” navodi Cvitanović.

“Naš europski put trenutno je nikakav. Od svega je ostala deklarativna priča jer neprihvatljivo mi je i neshvatljivo da bilo tko ima problem da mi imamo Zakon o sudu BiH na razini transparentnosti, poštenja i oslobođen od političkog utjecaja kao što je u EU. Nije problem sjedište Žalbenog odjeljenja nego što će se sud osloboditi utjecaja politike. U BIH postoji želja da se dodvori Europskoj uniji a da se ništa ne uradi na EU putu Bosne I Hercegovine. Iskreno, u dva mjeseca sve ovo što traži EU od nas bi bilo riješeno da postoji iskrena politička volja”

“Meni nije jasno da je toliko laži, licemjera oko Izbornog zakona. Sama mogućnost da hrvatski narod bira jednog od tri člana je svakom razumnom i normalnom i tko sebe poštuje je stvar bontona. Nevjerojatno je da se 20 godina o tome razgovara. Kada sjedite s političkim predstavnicima Bošnjaka,  jedan na jedan, pa i bošnjački narod,  misle da tu priču treba završiti i omogućiti izbor člana predsjedništva BiH Hrvatima”, kaže Cvitanović.

Komentirajući  opetovani izbor bošnjačkim glasovima, on kaže kako se javnost, odnosno bošnjački birači, licemjerno zavedu političkim i vlastitim interesima onih koji navode kako je Željko Komšić strateški interes Bošnjaka.

“Pa taj čovjek je najviše štete nanio bošnjačkom narodu, jer to nije tako bitna pozicija hrvatskom narodu, osim dijela gdje je, kako navodi Silajdžić (Haris), ogadio Bosnu I Hercegovinu Hrvatima. To je politička prevara I podvala I mislim da je ovaj trenutak taj kada se to mora završiti”, izričit je Cvitanović.

Cvitanović je govorio i o ulozi HDZ BiH u izmjenama Izbornog zakona, te koliko su bili iskreni u tome. 

Koalicija četiri stranke koja je oformljena prije desetak dana I koju čine HDZ 1990, HSS, HNP I HDS očekuju i sve će uraditi da  do idućih izbora, 2026. godine dođe do promjene Izbornog zakona, kaže Cvitanović.

“Ta će činjenica utjecati na to hoćemo li imati kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Sudeći prema trenutnom raspoloženju među ove četiri stranke mi ćemo sigurno imati kandidata za člana Predsjedništva BiH”, naveo je Cvitanović ne precizirajući hoće li to biti on, neovisni kandidat ili netko treći.

U oporbenu koaliciju pozvali su i Hrvatsku republikansku stranku, te procjenjuju kako koalicija pet stranaka ima 30 posto hrvatskog legitimiteta u BiH.

Kao predsjednik Odbora za nadzor nad sigurnosno obavještajnom agencijom i uvažavajući informacije koje dobiva od njih, Cvitanović kaže kako je sigurnosna situacija u zemlji dobra unatoč prijetnjama i zveckanja oružjem. 

Španski premijer Pedro Sanchez opisao Izrael kao ‘genocidnu državu’: Ne poslujemo s takvom zemljom

Španski premijer je u srijedu opisao Izrael kao “genocidnu državu” i rekao da Španija “ne posluje s takvom zemljom”, što je njegova do sada najjača izjava o tom pitanju.

Tokom parlamentarne sesije pitanja i odgovora premijera u Madridu, Pedro Sanchez je odgovorio na kritike Gabriela Rufiana, katalonskog člana parlamenta, koji je optužio socijalističkog lidera da održava trgovinske veze s Izraelom uprkos ratu u Gazi.

“Želim ovdje razjasniti jednu stvar, gospodine Rufian. Mi ne poslujemo s genocidnom državom, ne poslujemo”, naglasio je Sanchez.

Prema izvještaju lokalnih medija, to je bio prvi put da je Sanchez javno upotrijebio termin “genocidna država” – frazu koju često koristi njegov krajnje ljevičarski koalicioni partner stranka Sumar.

Vođa Sumara i druga zamjenica premijera Yolanda Diaz više je puta optužila Izrael za genocid i pozvala na zamrzavanje trgovinskih odnosa između Španije i Izraela.

Vučić uvukao porodicu Trump u skandal težak pola milijarde dolara

Porodica Trump suočava se s ozbiljnim optužbama u vezi s luksuznim hotelskim projektom vrijednim 500 miliona dolara u Srbiji, koji je planiran na mjestu nekadašnje zgrade Ministarstva odbrane, razorene tokom NATO bombardovanja 1999. godine. Prema pisanju New York Timesa, ključni dokument koji je omogućio realizaciju projekta bio je – falsifikovan.

Goran Vasić, direktor Agencije za zaštitu spomenika kulture Srbije, priznao je da je falsifikovao stručni dokument koji je bio osnov za ukidanje statusa kulturnog dobra ovom kompleksu. Time je omogućio uklanjanje zaštite s lokacije i otvaranje puta za projekt izgradnje hotela „Trump International“ – prvog takvog hotela u Evropi.

Tužilaštvo za organizovani kriminal saopćilo je da je Vasić falsifikovao službenu dokumentaciju i zloupotrijebio svoj položaj. On se sada suočava s krivičnim prijavama.

Investitor projekta je kompanija „Affinity Partners“ u vlasništvu Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa. Kompanija je saopćila da nije bila uključena u procese vezane za ukidanje statusa kulturnog dobra i da su za informacije o falsifikatu saznali iz medija.

Radovi još nisu počeli, a budućnost projekta ostaje neizvjesna.Informacije o falsifikovanju izazvale su burne reakcije u Srbiji. Opozicija u Narodnoj skupštini tvrdi da su Trump i Kushner dobili poseban tretman zahvaljujući političkim vezama. Poslanik Dragan Jonić izjavio je da je cijeli proces bio osmišljen da bi se „napravilo mjesto za Trumpove“.

Građani i studenti već mjesecima protestuju protiv rušenja kompleksa. Posljednji veliki protest održan je u martu, na godišnjicu NATO bombardovanja. Studenti su se prethodno pobunili zbog tragedije u Novom Sadu, kada je zbog loše izgrađene nadstrešnice poginulo 16 ljudi – što je dodatno raspirilo nezadovoljstvo zbog korupcije i netransparentnosti.

Donald Trump mlađi je u posljednjih nekoliko mjeseci dvaput posjetio Srbiju, gdje je javno izrazio podršku predsjedniku Aleksandru Vučiću. Njegova administracija je ubrzano odobrila projekat, a posjete Trumpa mlađeg dodatno su ojačale Vučićevu poziciju u vrijeme sve jačeg građanskog otpora.

Hotelski projekat u Beogradu samo je jedan u nizu međunarodnih poslova porodice Trump. Među njima se ističe investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata vrijedna 2 milijarde dolara u kripto firmu porodice Trump, kao i nekretninski projekti u Kataru i Omanu.

Pravnici specijalizovani za etiku upozoravaju da ovakve poslovne aktivnosti, povezane sa stranim vladama, mogu ozbiljno kompromitovati američku vanjsku politiku.

– To stvara utisak, ako ne i stvarnost, da američka politika može biti pod utjecajem poslovnih interesa predsjednika i njegove porodice – izjavio je Richard Painter, bivši pravni savjetnik za etiku iz Bijele kuće u vrijeme administracije Georgea W. Busha.

Nakon dugo držanja u ladici: Podiže se optužnica protiv Bege Gutića (SDA), bivšeg premijera TK i načelnika Banovića

Bego Gutić, bivši SDA-ov načelnik Općine Banovići mora ponovo u Tužilaštvo Tuzlanskog kantona.

On će u narednim danima biti ispitan u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo zluopotreba službenog položaja za period 2023.godine.

Gutić, kako smo objavili ranije, ispitan je već u Tužilaštvu 20. marta, ali u aferi “Kraljica” zbog čega mu je SIPA u junu 2022. godine oduzela i mobitel.

Do kraja mjeseca

Raport saznaje da Gutića uskoro očekuje optužnica. Najvjerovatnije do kraja maja i to po više tačaka.

Podsjetimo, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u junu 2022. godine realizirali su operativnu akciju „Kraljica“, u okviru koje su na području Banovića pretresli dvije osobe i jednu prostoriju zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, propisano Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

Prilikom pretresa otkriveni su i privremeno oduzeti predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u daljem postupku.

Tada je obavljen pretres Gutića i jednog, kako saznajemo, vijećnika kojem je tadašnji načelnik nudio novac da pređe u SDA.

Gutić je kako saznajemo bio i pod posebnim istražnim mjerama, ali je upozoren iz Sarajeva da “dobro pazi šta priča i radi”.

No, Gutić u narednim danima, u Tužilaštvo TK mora i zbog predmeta koji se odnosi na proteste ispred Općine Banovići u julu 2023. godine, čiji je bio organizator.

Izgubio podršku u Vijeću

Nakon što je izgubio podršku u Općinskom vijeću Banovići te je PDA pokrenula inicijativu za njegov opoziv, Gutić je tvrdio da nisu ispoštovane procedure prilikom pokretanja opoziva, zbog čega je organizirao proteste ispred zgrade Općine.

On je tada zabranio ulazak vijećnika u Općinu zbog čega je morala intervenisati i policija. Tada je u naguravanju povrijeđeno nekoliko osoba.

I ovaj predmet, kao i “Kraljica”, guran je od bivših rukovodioca Tužilaštva u ladice.