Home Blog Page 53

Adnan Jašarević, član UO KS BiH: Aid Berbić se ponaša kao da je KSBiH privatno vlasništvo

Ko je odlučio da mladi ne idu na Evropska prvenstva? Čuo sam se s pojedinim kolegama i mogu reći da Upravni odbor nikakav stav o tome nije donio, kaže Jašarević

Član Upravnog odbora Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine Adnan Jašarević šokiran je izjavom predsjednika UO-a Aida Berbića da je “Upravni odbor odlučio da se otkažu nastupi svih mladih bh. selekcija na evropskoj sceni ove godine”.

Jašarević tvrdi da, izuzev Berbićeve poruke na Viber grupi Upravnog odbora prije nekoliko sedmica, niko dotad nije problematizirao status mlađih selekcija.

Novac se morao “roditi”

Pogotovo, kaže, niko spominjao mogućnost otkazivanja učešća, naročito nakon što su sve četiri selekcije u januaru uredno žrijebane za evropska prvenstva koja će se igrati ovog ljeta.

“To je sramota, novac se morao ‘roditi’. Nije način da se kaže ‘nema novca i gasi selekcije’ ili, kad svi rokovi praktično prođu, napiše ‘nađite novac pa idite na prvenstvo’.

Takve stvari ne mogu se rješavati putem poruka.

Pogotovo se ne može takva krupna odluka, koja direktno udara na našu košarkašku budućnost, donositi bez konsultacija sa strukom, odnosno Stručnim savjetom, pa tek onda razmatrati na Upravnom odboru.

Ovim činom, direktno se ruši ugled i Saveza i reprezentacija i šalje loša poruka našim talentima”, govori Jašarević za Raport.

Screenshot
Adnan Jašarević, član UO KS BIH

Jašarević odgovorno tvrdi da Upravni odbor nikad nije održao sjednicu na kojoj bi odlučivao o ukidanju četiri selekcije (kadeti i kadetinje, juniori i juniorke), barem za ovu godinu.

“Takav prijedlog niti se pojavio na Upravnom odboru, niti je stavljen na glasanje.

Ponavljam, samo smo u Viber grupi informirani da nema novca za mlade, a danas čujem da je ‘odlučeno’ da se otkazuju njihovi nastupi na evropskim prvenstvima.

Ko je to odlučio? Čuo sam se s pojedinim kolegama i mogu reći da Upravni odbor nikakav stav o tome nije donio.

Pričao sam i sa predstavnicima RS u Upravnom odboru, koji su u posljednje dvije godine mnogo uradili za mlađe selekcije. Ni oni nisu znali za ovo što se danas desilo”, kaže Jašarević.

Čak, naglašava Jašarević, da se Upravni odbor KSBiH i sastao, pitanje je da li bi mogao izglasati bilo kakvu legalnu odluku.

“Znate li Vi da je član Upravnog odbora Dario Plavčić, kojeg je delegirao Savez Herceg-Bosne, još 10. februara, poslao e-mail u kojem navodi da do održavanja sjednice Skupštine KSBiH i izbora novih predstavnika KS Herceg-Bosne u Upravnom odboru KSBiH, neće učestvovati u radu Upravnog odbora KSBiH?

A kako je već nedostajao jedan član u Upravnom odboru iz KSHB, mi smo ostali bez kvoruma, znači bez mogućnosti donošenja bilo kakve odluke na Upravnom odboru.

Ja sam zbog toga već 11. februara, pisao i tražio da se taj problem što prije riješi”, objašnjava Jašarević.

Nikakve povratne informacije nije bilo sve do aprila.

Tražili sjednicu Skupštine

“Potom, 14. aprila iz Košarkaškog saveza Herceg-Bosne stiže e-mail da su, napokon, nove odgovorne osobe upisane u registar i da traže sazivanje sjednice Skupštine Košarkaškog saveza BiH, kako bi njihovi kadrovi popunili mjesta u Upravnom odboru KSBiH i ostalim organima saveza”, kaže Jašarević.

No, umjesto da se odmah sazove sjednica Skupštine KSBiH kako bi Upravni odbor bio kompletiran, dešava se, za Jašarevića, nešto nevjerovatno.

“Umjesto da su dan nakon obavještenja iz KSHB počele pripreme za Skupštinu, opet ‘neko’ odlučuje da se sjednica Skupštine održi tek za dva mjeseca – 14. juna?

Zašto, čemu toliko odugovlačenje, kome to odgovara… kad se zna u kakvoj smo situaciji”, pita se Jašarević.

Što se tiče Berbića, Jašarević kaže da je on za njega “vršilac dužnosti” predsjednika Upravnog odbora Košarkaškog saveza BiH, jer u nadležnom ministarstvu nije upisan kao odgovorna osoba.

Jašarević potpuno otvoreno govori i o legendarnom bh. centru Dževadu Alihodžiću koji je prošlog jula predstavljen kao vršilac dužnosti generalnog sekretara Košarkaškog saveza BiH.

“Osjećam da je u određenom pogledu zloupotrijebljeno ime naše legende, jer on formalno nema nikakve ovlasti niti vidim da može utjecati na stvari koje bi bile u domenu njegovog posla, niti imamo adekvatnu komunikaciju s njim”, dodaje Jašarević.

Potom se dotakao selektora muške i ženske reprezentacije, Adisa Bećiragića i Emira Halimića.

Jašarević tvrdi da se Upravni odbor nikad nije izjasnio o produženju ugovora s Bećiragićem, niti je tema bilo koje sjednice bilo imenovanje Halimića.

Obje ove vijesti, o ugovoru za Bećiragića i imenovanju Halimića, javnosti je saopćio upravo Berbić.

“Nisam upoznat, a mislim niti većina drugih članova Upravnog odbora, ko je u ime Košarkaškog saveza BiH potpisao novi ugovor sa Adisom Bećiragićem, pod kojim uvjetima i, što je najvažnije, po čijem odobrenju?

Odluke mora donositi Upravni odbor, a ne pojedinac

Nemojte me shvatiti pogrešno, Bećiragić je zaslužio da dobije novi ugovor, ali odluku o tome, kao i o onome što će pisati u ugovoru, donosi Upravni odbor, shodno Statutu Košarkaškog saveza BiH, a ne pojedinac”, kaže Jašarević

Screenshot
Adis Bećiragić, selektor košarkaške reprezentacije BiH

Isto se, dodaje, odnosi na Halimića.

“Emir Halimić uživa moju podršku i dobio bi moj glas na sjednici.

Međutim, kako mogu glasati za njega kad nikad to pitanje nije došlo na dnevni red Upravnog odbora? Neka mi neko kaže, jer ja ne znam kao član Upravnog odbora, pod kojim uvjetima je angažiran Halimić, koje su njegove obaveze, šta je na sebe preuzeo Savez.

Jako mi je žao što u ovaj kontekst uopće uvlačim Bećiragića i Halimića, ljudi rade svoj posao i ne trebaju znati procedure u Savezu, poštujem ih kao osobe i kao trenere, ali želim da ilustriram kako se radi u našem savezu.

Znači, Aid Berbić sve radi samostalno, bez ičije saglasnosti, imam utisak da je čovjek umislio da je Savez njegovo privatno tijelo.

Recimo, nikad nisam obaviješten o održavanju nijedne pres konferencije. Ili, imamo Upravni odbor danas, a sutra u medijima pročitamo i vidimo fotografiju da je učestvovao na regionalnom sastanku svih saveza i iznosio neke stavove.

Kad pitam zašto kao član UO nisam informiran o tome, kaže mi ‘da je on to sa dvojicom potpredsjednika dogovorio’.

Zovem jednog od potpredsjednika, on mi kaže da pojma nema i da nije ni njega kontaktirao.

Funkcija predsjednika Upravnog odbora je da okuplja i koordinira rad sa ostalim članovima UO, ali ta komunikacija ne postoji posljednjih šest mjeseci…”, kaže Jašarević.

Komentirao je i današnje Berbićeve izjave o velikim novcima koje je KSBiH morao plaćati bivšim selektorima Vedranu Bosniću (seniori) i Milošu Pavloviću (seniorke), optužujući za to one koji su sklapali takve ugovore.

“To je zato što je svako sebi davao za pravo da potpisuje ugovore, da švrlja…”, rekao je Berbić.

Screenshot
Aid Berbić, predsjednik KS BiH

A Jašarević na to kaže:

“Pa, ko sjedi u Upravnom odboru već sedam godina i ko je vodio glavnu riječ kod potpisivanja tih ugovora?”

Kanton Sarajevo daje najviše

Komentira Jašarević i navode Berbića kako je OKK Sloboda, čiji je Berbić predsjednik, posudio 100.000 KM Košarkaškom savezu BiH.

“Kanton Sarajevo, čiji sam ja predstavnik u Upravnom odboru, jeste kanton koji najviše generalno odvaja za sport i, ako se već Berbić hvali Slobodinom posudbom, šta bi tek trebali reći ministar kulture i sporta KS Kenan Magoda ili njegov prethodnik Samir Avdić?

Oni su vjerovatno za ono što su dali Košarkaškom savezu BiH zaslužili da im se digne bista, ali oni se ne hvale time”, kaže Jašarević.

Nikad nije bilo novca…

Jašarevića posebno pogađa što se ovo desilo u periodu svojevrsne košarkaške euforije – od plasmana muške seniorske reprezentacije BiH na Eurobasket do povratka sarajevske Bosne u ABA ligu.

A za one koji ne znaju, Jašarević je bio prvi predsjednik KK Bosna-Royal nakon sporazuma iz 2014. godine kojim je ime i grb prvaka Evrope takmičarski preživio, barem kroz drugi klub.

“I u takvoj euforiji, mi treba da ‘poništavamo’ mlade selekcije?

Ni ranije nije bilo para, ali se uvijek nalazilo. Vjerujem da bi bilo tako i ovaj put, da su se ranije problemi iznijeli na vidjelo”, ističe Jašarević.

Pročitajte Non-paper Njemačke i Francuske upućen svim članicama EU kao odgovor na Dodikovo djelovanje

Francuska i Njemačka uputile su ‘non-paper’ svim članicama Evropske unije, u kojem se poziva na diplomatsku i političku akciju u Bosni i Hercegovini. Donosimo kompletan sadržaj ovog dokumenta.

U non-paperu koji su cirkulirale Francuska i Njemačka, poziva se na izolaciju rukovodstva Republike Srpske kao i na uvođenje sankcija – finansijskih prema entitetu RS, te političkih prema osobama koje izbjegavaju pravosuđe. Ove mjere predlažu se na nivou cijele EU.

Zapaženo je da se u dokumentu na djelovanje poziva i visoki predstavnik Christian Schmidt.

Dokument je datiran na 12. maj i distribuiran pod nazivom „Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH“.

Sadržaj i prijedlozi iz ovog non-papera izazvali su reakcije u Srbiji, gdje je, povodom njegovog slanja, održana sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Na toj sjednici predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upoznao je prisutne sa sadržajem dokumenta.

Donosimo kompletan tekst non-papera Francuske i Njemačke poslanog svim članicama EU:

Ovaj dokument je ažurirani dokument podnesen 3. novembra 2023. i napisan je u svjetlu zaključaka Političkog i sigurnosnog komiteta (PSC) dogovorenih 26. marta 2025. koji su utrli put daljnjem aktivnom angažmanu država članica EU u vezi s tekućom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini. Njegov je cilj olakšati raspravu o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.

OBRAZLOŽENJE

Trenutna ustavna kriza u BIH najteži je izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. Tokom proteklih sedmica, radnje i pravni procesi unutar RS nakon prvostepene presude protiv predsjednika RS Milorada Dodika 26. februara 2025. otvoreni su napadi na ustavni poredak BiH.

Naime:

  • Odluka o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i radnji neustavnih institucija BiH od 26. februara 2025.
  • Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS od 27. februara 2025.
  • Zakon o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA) od 27. februara 2025.
  • Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS od 27. februara 2025.
  • Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija od 27. februara 2025.
  • Nacrt Ustava RS od 13. marta 2025.
  • Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. marta 2025.

Evropska unija i njezine države članice izrazile su, kako u različitim formatima tako i jednostrano, svoju nedvosmislenu osudu ovih djela, nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti institucija zemlje i temeljnim slobodama njezinih građana. Ovi akti su u suprotnosti s obvezama koje je BiH preuzela na svom putu prema EU, godinu dana nakon odluke Evropskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Evropska unija se u zaključcima Vijeća od 17. decembra 2024. osvrnula na moguće odgovore EU na radnje i aktere koji potkopavaju i ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet BiH. EU je naglasila potrebu za procjenom svih opcija i ozbiljnih posljedica dostupnih u alatima EU.

Evropska unija je nadalje potvrdila da je i dalje predana Općem okvirnom sporazumu za mir iz Daytona i Pariza i ustavnom poretku BiH. Štoviše, Evropska unija ozbiljno shvaća svoju odgovornost za stabilnost i mir u BiH i regiji Zapadnog Balkana.

CILJ

Lokalna odgovornost u mirnom rješavanju krize ostaje ključna. Lokalne vlasti i njihove akcije moraju upravljati situacijom. Vanjski utjecaj mora biti ograničen.

Cilj Evropske unije i dalje je pomoći u očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja se pridržava svojih obveza prema načelima i vrijednostima na kojima se temelji Evropska unija, demokratska društva i vladavina prava, te prema budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije.

Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava. Moraju se istražiti sve mogućnosti za ostvarenje ovog cilja.

Trajno rješenje krize zahtijevat će, posebno, potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka utvrđenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. za napredak u procesu pristupanja EU.

SLJEDEĆI KORACI

Sljedeće akcije trebale bi biti dio alata Evropske unije:

1) Finansijska podrška

Svaki projekt koji direktno ili djelomično koristi RS u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) trebao bi ostati obustavljen. Države članice trebale bi s Komisijom istražiti mogućnosti prekida dvaju obustavljenih projekata. Komisija bi se trebala suzdržati od predlaganja novih projekata korisnih za RS. Razvijeni su kriteriji za odmrzavanje ovih mjera nakon što vodstvo RS poduzme konstruktivne akcije. Države članice morat će se prethodno konzultirati.

EU bi se trebao obratiti drugim relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama poput Svjetske banke kako bi osigurao da usvoje sličan pristup.

Bilateralna finansijska pomoć projektima koji izravno ili djelomično koriste RS trebala bi se obustaviti.

2) Sankcije

Evropska unija trebala bi razmotriti ciljanu upotrebu okvira za restriktivne mjere (Odluka Vijeća 2011/173/ZVSP) s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, usvajajući restriktivne mjere protiv pojedinaca.

Očekujemo prijedloge visokog predstavnika/potpredsjednice u narednim sedmicama u tom pogledu.

U nedostatku konsenzusa na evropskom nivou, nacionalne mjere, uključujući ciljane pojedinačne mjere, poput nacionalnih zabrana putovanja, trebale bi se ispitati i koordinirati među državama članicama. Usvajanje mjera od strane pojedinačnih država članica EU trebalo bi biti popraćeno lokalnim rješenjima koja bi trebala biti prioritetna. Nacionalne mjere su privremene i reverzibilne restriktivne mjere kojima je cilj izazvati promjenu u ponašanju ciljanih subjekata i pojedinaca.

3) Proširenje

EU i njezine države članice trebaju naglasiti da su postupci RS u suprotnosti s evropskim putem Bosne i Hercegovine i interesima stanovništva BiH, uključujući stanovništvo Republike Srpske. Napredak u procesu pristupanja ovisit će o provedbi potrebnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. Istovremeno, EU i njezine države članice trebale bi usmjeriti svoju javnu komunikaciju na koristi evropskih integracija.

4) Kontakti s dužnosnicima RS

Informacije EU i njezinih država članica upućene dužnosnicima vlade RS ili SNSD-a trebale bi se usredotočiti na naglašavanje rizika daljnjeg provođenja neustavnog kursa predsjednika RS Dodika. Ove komunikacije trebale bi uključivati ​​poruke o otvorenosti i spremnosti EU da smiri napetosti čim promjena politika postane vidljiva, te angažman s opozicijom RS i civilnog društva. Kontakti na visokom nivou s osuđenim ili optuženim čelnicima RS (M. Dodik, R. Stevandić i N. Višković) trebali bi se obustaviti.

U nadi da će da ga čuje Trump, Dodik naredio RTRS-u da ga titluju na engleski

RTRS je otišao i korak dalje pa je današnji Dodikov govor u specijalnom videu titlovao na engleskom?!

RTRS je večeras po prvi put prvu udarnu vijest objavio na engleskom jeziku?!

Izvori BN televizije tvrde da je pozadina ovakve objave pokušaj da Dodikove riječi dopru do zapadnjaka, a najviše da dobace do Vašingtona.

U tekstu koji prenosi RTRS objavljen je tekst današnjeg Dodikovog obraćanja u NSRS u kome između ostakog nudi i rudna bogastva i minerale Mađarskoj, SAD-u i drugim zemljama.

RTRS je otišao i korak dalje pa je današnji Dodikov govor u specijalnom videu titlovao na engleskom.

Screenshot
Screenshot

Akcija kodnog naziva “Kocka”: FUP uhapsio 17 policajaca zbog korupcije

17 policajaca u Sanskom Mostu radni dan umjestu u prostorijama policijske stanice i u patrolama, provodi u pritvoru. 

Njih su pripadnici Federalne uprave policije, skupa sa još tri osobe, priveli u okviru akcije „Kocka“, a sve zbog sumnje u koruptivne radnje prilikom prodaje uglja Elektroprivredi BiH i Elektroprivredi Srbije. 

Akcija se provodi pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva USK a sumnja se na izvršenje nekoliko krivičnih djela: zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje dara i drugih oblika koristi, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem i odavanje službene tajne.

Problem sa eksploatacijom uglja u Sanskom Mostu traje deceniju, a s problemima s kontrolom eksploatacije imali su i policija i inspekcijama. 

Izvori Buke kažu da bi u trenutku dolaska policije, inspekcija, kontrola i slično, kop bio prazan i bez mašina što je godinama stvaralo sumnje u to da postoje tajni i neprimjereni kanali komunikacije između organa države i pravnog lica koje je vršilo eksploataciju. 

Ovu akciju na svom Facebook profilu komentarisao je i zastupnik Naše stranke u Federalnom parlamentu Amir Purić. 

“Vlada USK je u septembru 2015. godine utvrdila fiksnu cijenu koncesione naknade za iskop mrkog uglja od 0,80 KM po toni. Do tada je koncesiona naknada iznosila tri posto od ukupno ostvarenog prometa od prodaje mineralne sirovine. Nepuna dva mjeseca nakon smanjenja naknade – kakve li slučajnosti – Vlada USK je firmi Lager dodijelila koncesiju na 30 godina za iskop mrkog uglja u rudniku Kamengrad kod Sanskog Mosta. Otud možda i višak za “na kafu” policajcima”, napisao je Purić na Facebooku.
Ministar unutrašnjih poslova USK Adnan Habibija u razgovoru za Buku potvrdio je da je uhapšeno 17 policijskih službenika policijske stanice Sanski Most. Oni su privedeni u prostorije kantonalnog MUP-a gdje će biti izvršena kriminalistička obrada nad njima.

„Dovede se u vezu sa koruptivnim djelima, uglavnom primanje i davanje dara i drugih oblika koristi, primanja nagrada i drugih oblika koristi, uglavnom taj oblik krivičnih djela“, rekao je Habibija. 

Kaže da o detaljima ne može, ali da postoje informacije koje provjeravaju, a tiču se nedozvoljene saradnje sa privrednim subjektom. 

„U suštini ja sam vrlo jasnog stava. Neophodno je da sve ono što egzistira u MUP-u a ne ponaša se u skladu sa zakonima ove zemlje tome tome nije mjesto u MUP-u. Tako da ja pozdravljam ovu akciju Kantonalnog tužilaštva i Federalne uprave policije, ali takođe i drugih organizacionih jedinica Uprave policije, MUP-a Unsko-sanskog kantona koji su učestvovali u ovoj akciji jer onaj ko nosi uniformu i značku, to nije samo uniforma i značka, to je država“, rekao je Habibija. 

Kaže da su policajci autoritet i da samo najčasniji i najpošteniji mogu da nose policijsku uniformu. 

„Jer njihove značke moraju biti čiste kako bi mogli provoditi zakone i služiti sa ovlaštenjima koje im ova država da“, dodao je ministar policije USK u izjavi za Buku. 

Poštujući načelno pretpostavke nevinosti kaže da je sada rano govoriti o daljim koracima i suspenziji policajaca te da će se o tome odlučiti u zavisnosti do toga kako budu tekle istražne radnje i potezi tužilaštva i suda. 

„U kontaktu sa direktorom Uprave policije gospodinom Kozlicom (Amel) i sigurno će se vidjeti da li ima elemenata za suspenziju te da se izvrše određene provjere da vidimo koje su zakonom dozvoljene mogućnosti. Za dalje moraćemo sačekati završetak policijskih i pravosudnih procesa i da vidimo kome će se zapravo dokazati krivica, a kome ne“, zaključio je Habibija.

Der Spiegel: Da li se Vučić sveti Trumpovima na projektu u Beogradu?

Njemački list Der Spiegel objavio je opširan tekst autora Sebastiana Stolla o kontroverznom građevinskom projektu koji se povezuje sa zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa – Jaredom Kushnerom – u samom centru Beograda. Kako prenosi Deutsche Welle, već naslov teksta najavljuje dramatičan obrat i poručuje da je projekat “na rubu propasti”.

“Zapravo, činilo se da je projekt već odobren, unatoč prosvjedima srpskih građana”, navodi Stoll, podsjećajući na detalje o planu izgradnje luksuznog hotela i stambenih jedinica na mjestu ruševine nekadašnjeg Generalštaba, koji je stradao u NATO bombardovanju.

Screenshot

Autor zatim piše kako je “Trumpov klan” odlučio da zakorači u srpsko tržište, a da su vlasti predvođene Aleksandrom Vučićem izašle u susret investitorima.

“No, sada se pokazuje da su dokumenti koji su ključni za gradnju krivotvoreni. Sama krivotvorina možda i nije toliko zanimljiva – naime, u Srbiji, prožetoj korupcijom, građevinski projekti u kojima nije sve po propisima nisu rijetkost. Prije se postavlja pitanje: je li Trumpova obitelj barem mogla naslutiti da je takav prestižni objekt u toj zemlji gotovo nemoguć bez korupcije? Jesu li Trumpovi možda sasvim svjesno htjeli profitirati od spornih lokalnih praksi?”, pita se njemački novinar.

Podsjeća da je Jared Kushner još prošle godine najavio dva velika projekta – jedan u Albaniji i drugi u Beogradu. Planirano je da Kushnerova kompanija Affinity Global Development unajmi zemljište u Beogradu na 99 godina, na kojem bi bile izgrađene luksuzne nekretnine i hotel, uz predviđeno spomen-obilježje žrtvama NATO bombardovanja. Kao posrednik u pregovorima pojavio se Richard Grenell, bivši američki ambasador u Njemačkoj i specijalni izaslanik za Balkan iz Trumpovog prvog mandata.

“Čini se da projekt nije važan samo Kushneru, već i cijeloj Trumpovoj obitelji. Od prošlog rujna Trumpov najstariji sin, Donald Trump mlađi, čak je triput boravio u Beogradu. Tom je prilikom u svom podcastu intervjuirao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i održao sastanke s članovima Gospodarske komore, koja mu je predstavila neke ‘izuzetne poduzetnike‘”, navodi se u tekstu.

Zgrada Generalštaba imala je status zaštićenog kulturnog dobra, koji joj je ukinut u novembru 2024. godine, kada je Vlada Srbije – pod Vučićevom kontrolom – donijela odluku o brisanju zaštite. Tada je direktorica Zavoda za zaštitu spomenika kulture Dubravka Đukanović podnijela ostavku.

Autor podsjeća da se među građanima ubrzo probudio otpor – ne samo zbog tog projekta, već i zbog tragedije u Novom Sadu, kada je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi. Ta se nesreća, kako navodi, u javnosti otvoreno dovodi u vezu s raširenom korupcijom u građevinskom sektoru.

“Predsjednik Vučić očito je pod pritiskom”, zaključuje Stoll, ukazujući na najnoviji razvoj događaja.

Naime, New York Times i nekoliko srpskih medija nedavno su objavili da je Tužilaštvo za organizovani kriminal otvorilo istragu protiv Zorana Vasića – nasljednika Dubravke Đukanović – zbog sumnje da je krivotvorio ključni dokument na osnovu kojeg je zgrada Generalštaba izgubila status kulturnog dobra.

“Tužilaštvo nije otkrilo detalje, ali je priopćilo da se protiv Vasića vodi istraga zbog zloupotrebe službenog položaja i krivotvorenja službenih isprava”, navodi Deutsche Welle.

Srpski mediji tvrde da je Vasić priznao krivicu. “Postavlja se pitanje – zašto? Mnogim promatračima jednostavno je nezamislivo da u zemlji s dugogodišnjim autoritarnim vladarom poput Vučića neka institucija može poduzeti takav korak bez političke potpore”, piše Der Spiegel.

Opozicioni političar Miki Aleksić tvrdi da je riječ o “Vučićevoj osveti Trumpu”, jer ga američki milijarder nije primio tokom njegove nedavne posjete SAD-u. “Drugi analitičari tumače postupak na potpuno suprotan način: istraga Tužiteljstva prije pokazuje da Vučić više nema potpunu kontrolu nad situacijom”, dodaje se.

Predsjednik Srbije zasad nije pokazao veće interesovanje za slučaj. U izjavi za novinara Bloomberga u Tirani poručio je da “nije bilo nikakvog krivotvorenja” i da je “Kushnerov projekat važna stvar za Srbiju”.

U akciji SIPA-e uhapšeno 18 lica: Krijumčarili Turke i Ruse u Hrvatsku

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu jučer su na području Sarajeva, Travnika, Cazina, Velike Kladuše i Novog Grada realizovali operativnu akciju „Istok Turist“, u sklopu koje se pretresli stambene i pomoćne objekate i pokretne stvari.

Radi se o hapšenjima zbog krijumčarenja migranata.

Uhapšeno je 18 lica koja su jučer sprovedena u prostorije SIPA-e radi kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenih.

Raport otkriva da je će od 18 uhapšenih samo dvoje danas biti predato Tužilaštvu BiH. Ostalih 16 priznalo je svoju ulogu vozača i vodiča.

“Osobe lišene slobode su kontinuirano duži niz mjeseci organizovali krijumčarenje migranata na način da su preuzimali migrante na području Sarajeva, najčešće ruskog i turskog porijekla, po prethodnom dogovoru sa stranim državljanima odnosno organizatorima krijumčarenja, koje su dalje prevozili u pogranična područja Bosne i Hercegovine, te ih krijumčarili na teritoriju Republike Hrvatske, a sve u cilju sticanja protupravne imovinske koristi.

Članovi grupe za organizovani kriminal, bili su zaduženi za „regrutaciju“ vozača koji su na teritoriji Republike Hrvatske, tačnije u pograničnom području Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom, na ugovorenim lokacijama preuzimali migrante, čije su ilegalno krijumčarenje prethodno organizovali i realizovali s ciljem ulaska u Republiku Hrvatsku, te ih dalje prevozili prema Zagrebu ili drugim gradovima u Evropskoj Uniji”, navode iz SIPA-e.

Ističe se da su navedeni vozači u prethodnom periodu bili lišavani slobode od policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske. Procjenjuje se da je do sada slobode lišeno preko 200 vozača, koji su vršili prevoz migranata za Republiku Hrvatsku i dalje za ostale zemlje Evropske Unije.

No, vozači su priznali svoju ulogu zbog čega se brane sa slobode. Organizatori idu u Tužilaštvo i bit će za njih zatražen pritvor.

Problemi sa izdavanjem pasoša i drugih dokumenata

Građani Bosne i Hercegovine posljednjih dana suočavaju se s velikim poteškoćama prilikom izdavanja ličnih dokumenata zbog čestih kvarova sistema državne agencije IDDEEA. Najveći problemi javljaju se kod izdavanja pasoša, ličnih karata i drugih važnih isprava, a građani su na šalterima bili obaviješteni da je sistem ponovno u kvaru, što je potpuno zaustavilo rad administracije na mnogim mjestima, uz višesatna čekanja.

Iz IDDEEA-e su potvrdili da postoje tehnički problemi te da su njihovi stručnjaci tokom vikenda radili na poboljšanjima sistema. Navode da su prekidi i usporen rad sistema rezultat tih intervencija, ali da se intenzivno radi na rješavanju problema i da uskoro očekuju stabilan rad.

Ovo nije prvi put da se građani suočavaju s ovakvim problemima — ranije je kao razlog navodeno preseljenje u nove prostorije u Banjoj Luci, ali učestali kvarovi ukazuju na dublje sistemske probleme u radu agencije.

Francuska i Njemačka pokrenule akciju među zemljama EU za sankcije Dodiku i ekipi

Francuska i Njemačka cirkulirale su non paper prema svim zemljama članicama Evropske unije u kojem su sadržane informacije o situaciji u BiH i potrebi da se uvedu ili u onim zemljama koje su to već učinile da se pooštre sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku RS i bjeguncu od bh. pravosuđa, saznaje Raport iz izvora u Briselu.

U dokumentu se sve članice Evropske unije motiviraju da uvedu pojedinačne sankcije Dodiku, ali i da ponovo na nivou EU razmotre uvođenje EU sankcija.

Kako tvrde Raportovi izvori non paper o BiH sadrži i preporuku zemljama članicama Evropske unije, odnosno svim njihovim zvaničnicima da obustave i sve kontakte sa secesionističkim SNSD-om, posebno s bjeguncima od bh. pravosuđa Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem, osumnjičenima od Tužilaštva BiH za napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Dokument koji je prema saznanjima Raporta prije nekoliko dana stigao do nadležnih institucija i zvaničnika svih zemalja članica Evropske unije sadrži i informacije o blokadama kojima SNSD na čelu s Dodikom sprečava funkcionalan rad državnih institucija BiH i ugrožava evropski put BiH.

Raportovi izvori tvrde da non paper upućen zemljama članicama EU s pozivom na sankcije Miloradu Dodiku, ima veze i s njegovim najavljenim odlaskom u Rusiju u junu ove godine, gdje će se kako je najavio sam Dodik ponovo susresti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Bit će to treći Dodikov odlazak u Moskvu i susret s Putinom od početka ove godine, naravno ako do njega dođe i ako ga u tome ne spriječe dodatne i najnovije inicirane sankcije.

Naime, osim opasnosti za BiH od Dodikove secesionističke agende, sve više zemalja članica EU Dodikovu servilnost prema Putinu i njegovu spremnost da ispunjava svaku želju Kremlja, prepoznaje i kao opasnost da Rusija preko Dodika dodatno destabilizira situaciju u BiH koja je u neposrednom susjedstvu EU.

U namjeri da dobijemo i zvaničnu potvrdu informacije o pozivu na nove sankcije Dodiku kroz non paper Raport je uputio upit na adrese više ambasada zemalja članica EU u BiH.

Među njima i Ambasadi Francuske, Njemačke, Hrvatske, Austrije, Slovačke, te Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije.

Ukoliko dobijemo odgovore, objavit ćemo ih naknadno.

Potreba za distribuiranjem non paper o BiH i pozivanjem na taj način na sankcije protiv Dodika ukazala se zbog nepostojanja jedinstvenog stava EU o uvođenju sankcija Dodiku i ostalima osumnjičenima. Uvođenju sankcija na nivou EU ranije se najžešće usprotivila Mađarska, a sankcije Dodiku nepotrebnim je ocijenio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Da bi nekome bile uvedene sankcije na nivou EU potrebna je saglasnost svih 27 zemalja članica.

Uprkos tome što takvog konsenzusa nema, naši izvori tvrde da kada bi još samo nekoliko zemalja uvelo sankcije Dodiku, uz one koje su to već učinile, to bi nanijelo težak udarac čelniku entiteta RS i bilo bi ogroman potencijal da se ozbiljno oslabe Dodikovi finansijski i politički kapaciteti.

Stoga se i očekuje da će non paper o BiH iza čije distribucije, prema tvrdnjama naših izvora stoje Francuska i Njemačka, ali ga snažno podržava još nekoliko evropskih sila stvoriti jak front EU i polučiti rezultate u vidu apsolutne izolacije Milorada Dodika i njegovih jataka, a po svoj prilici i njegove političke opcije od bilo kakvih značajnijih kontakata i dešavanja.

Sankcije Dodiku, Viškoviću i Stevandiću zbog narušavanja ustavnog poretka BiH već su uvele Austrija, Njemačka i Litvanija, dok je Poljska potvrdila da je pokrenula pokretanje procedure zabrana ulaska, boravka i tranzita u tu zemlju za Dodika.

Inače, Dodik je od ranije pod sankcijama SAD i Velike Britanije, a te sankcije uvedene za podrivanja ustavnog poretka BiH uključuju i optužbe za korupciju, zbog čega su na američkoj ‘crnoj listi’ završili i Višković i Stevandić, ali i Dodikova djeca Gorica i Igor Dodik.

Slučaj Tulumović i Husić prešao u Federalnu nadležnost jer je korist koju pribavili veća od 100.000 KM

Kantonalni sud u Tuzli oglasio se stvarno nenadležnim za odlučivanje po optužnici koju je Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo protiv Denijala Tulumovića i Šefika Husića, a predmet je proslijeđen Posebnom odjelu Vrhovnog suda FBiH za borbu protiv korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala. Ova odluka donesena je zbog visine pribavljene imovinske koristi koja premašuje 100.000 KM, što prema Zakonu o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala FBiH podrazumijeva nadležnost tog suda.

Tulumović, bivši direktor UKC-a Tuzla, optužen je za dva krivična djela zloupotrebe položaja i ovlaštenja, dok se Husić, pomoćnik direktora za sestrinstvo, tereti za pomaganje u izvršenju istog krivičnog djela. Predmet optužnice obuhvata nezakonitosti prilikom javne nabavke medicinske opreme za Kliniku za onkologiju i radioterapiju, ukupne vrijednosti oko 8,5 miliona KM, kao i zaključenje nezakonitog ugovora s privatnom zdravstvenom ustanovom, čime je UKC Tuzla oštećen za 128.000 KM.

Tužilaštvo TK je tokom istrage prikupilo više od 800 materijalnih dokaza, uključujući brojna vještačenja. Postoji osnovana sumnja da su optuženi favorizirali unaprijed određenu firmu iz Mostara, prilagođavajući tehničke specifikacije isključivo ovom ponuđaču, čime je onemogućeno zakonito nadmetanje, a onkološkim pacijentima u UKC-u Tuzla onemogućeno blagovremeno liječenje.

Saznajemo imena sudija Apelacionog vijeća koji će donjeti presudu Dodiku

U Sudu BiH još prije dvije sedmice izabrano je sudsko vijeće koje će donijeti konačnu sudsku presudu bjeguncu Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republika Srpska, a Raport ekskluzivno objavljuje imena sudija Apelacionog vijeća koje je izabrao sudski CMS.

Imena ranije nismo željeli objaviti zbog pritiska režima iz RS. Ali, kako je sudski drugostepeni postupak u fazi zakazivanje žalbene sjednice, Raport će objaviti imena sudija zbog interesa javnosti.

Također, razumijemo i sudski posao, pritisak kojim su ili će tek biti izloženi, ali posao novinara je da informiše javnost o važnim činjenicama. Drugostepena presuda Dodiku je itekako važna i presudna za dalje funkcioniranje države u trenutku kada mjesecima napada državu i njene institucije. Ovim će se otkloniti i sve špekulacije o tome ko će suditi bjeguncu.

Raport saznaje da se radi o iskusnim sudijama Apelacionog vijeća Staniši Gluhajiću, Ameli Huskić i Hilmi Vučiniću. Oni su izabrani, kako smo rekli, sudskim CMS-om i čeka se potvrda ovog naloga. Predsjedavajući vijeća je Gluhajić, Huskić je izvjestilac, a Vučinić član.

Sutkinja Sena Uzunović, koja je u prvostepenom postupku osudila Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, uputila je prije dvije sedmice žalbe Apelacionom vijeću ove pravosudne institucije.

Sada zvanično počinje drugostepeni postupak prvostepeno osuđenom predsjedniku RS. Apelaciono vijeće, po zakonu, morat će zakazati javno ročište na kojem će Tužilaštvo i Dodikovi advokati obrazložiti žalbe. To bi se moglo desiti do sredine juna, prije godišnjih odmora.

Dodik je osuđen 26. februara za neizvršavanje odluka visokog predstavnika i Sud mu je izrekao kaznu od godinu zatvora i zabranu vršenja dužnosti predsjednika RS na šest godina od dana pravosnažnosti presude. Ukoliko presuda bude pravosnažna, Dodiku se zabranjuje obavljanje svih javnih funkcija.

Podsjetimo, tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine, što smo objavili prije mjesec, traže veću kaznu zatvora za bjegunca Dodika. Osim veće kazne, traži se da Sud BiH Dodiku odredi i duže trajanje zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS, tačnije mjeru sigurnosti.

U žalbi nije navedena na koliko da se zabrana poveća, ali je u završnim riječima Tužilaštvo tražilo deset godina zabrane.

Tužilaštvo u žalbi traži i osuđujuću kaznu za v.d. direktora “Službenog glasnika” Republike Srpske Miloša Lukića, kojem je suđeno u istom predmetu, a oslobođen je optužbi.

Međutim, dok Dodik ne priznaje Sud BiH i pokušao je zabraniti njegovo djelovanje na području RS, njegovi advokati, po punomoći, uputili su žalbu koja, kako smo objavili, ima 70 stranica.

U žalbi se tvrdi da je visoki predstavnik Christian Schmidt nelegalno izabran i da ga RS ne priznaje i da kao takav nije mogao donijeti izmjene krivičnog zakona. Kako smo objavili, Dodik ne mora doći na žalbenu sjednicu niti će s obzirom da mu je određen pritvor i naređeno njegovo hapšenje.