U Daytonu je završeno trodnevno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a, a u jednoj od dvije usvojene deklaracije spominje se i prijetnja po sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, koja dolazi iz entiteta Republika Srpska.
Oglas
U deklaraciji 496, koja je većinom okrenuta nadolazećem samitu koji će se održati u Hagu, 22. tačka odnosi se na Bosnu i Hercegovinu.
“Parlamentarna skupština ponavlja važnost stabilnosti i mira na Zapadnom Balkanu i izražava svoju ozbiljnu zabrinutost zbog najnovijih zakona i inicijativa u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini koje podrivaju i ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet te teritorijalni i funkcionalni integritet zemlje, kao i Dejtonski mirovni sporazum potpisan prije 30 godina”, navodi se u 22. tački ove deklaracije.
Inače, Srbija je uložila amandman da se ova tačka izbaci, ali nije dobila dovoljno podrške, pa je inicijativa odbijena.
Podsjetimo, Dayton je izabran kao mjesto održavanja ove redovne sjednice tijela NATO-a zbog 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Oglas
U Daytonu su u prethodnih nekoliko dana boravila tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović, kao i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
Dužnosnici BiH su održavali, većinom odvojeno, sastanke s brojnim američkim i evropskim zvaničnicima.
Cvijanović je u Daytonu poruke interpretirala kao “podršku” za politiku koju vodi predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, mada niti jedan zvaničnik, uključujući i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, nije spominjao njenog stranačkog šefa.
Drugi članovi bh. delegacije su iznijeli drugačije stavove, citirajući poruke sa svojih sastanaka.
Vrijedi istaći da, iako Parlamentarna skupština NATO-a nema pretjeranu snagu u donošenju odluka Alijanse, činjenica da je ova poruka uključena u deklaraciju jasno govori o tome koja poruka je našla na više razumijevanja u Daytonu.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je u prethodna tri dana boravio u Daytonu, gradu gdje je 1995. godine potpisan Dejtonski mirovni sporazum, koji je zaustavio rat u našoj zemlji.
Ove godine se obilježava 30 godina od potpisivanja ovog sporazuma, a tim povodom je Parlamentarna skupština NATO-a baš u ovom gradu odlučila održati sjednicu.
U gradu su boravili brojni svjetski zvaničnici, a među njima bio je i Bećirović, koji je dao izjavu za portal Klix.ba, u kojoj je sumirao neke od utisaka koje je imao nakon sastanaka u Daytonu.
“Ovo je moja sedma posjeta SAD-u u dvije godine mandata. Do sada sam imao priliku da razgovaram s predsjednikom SAD-a (Joeom Bidenom), potpredsjednicom SAD-a (Kamalom Harris), te sa visokim zvaničnicima Bijele kuće, State Departmenta, Pentagona, kao i sa velikim brojem senatora i kongresmena”, rekao je Bećirović.
Dalje kaže kako je ova posljednja posjeta bila “izuzetno uspješna.”
“Razgovarao sam s nekim od najutjecajnijih senatora i kongresmena, uključujući i predsjedavajuće odbora za vanjsku politiku oba doma Kongresa, kao i sa predsjednikom Odbora za oružane snage. Osim ovih sastanaka, iskoristio sam priliku da imam vrlo dobar i uspješan sastanak s generalnim sekretarom NATO-a (Markom Rutteom), kao i sa specijalnim izaslanicima Velike Britanije i Francuske, te sa brojnim drugim stranim liderima i delegacijama”, kaže Bećirović.
Riječ je o desetinama sastanaka, dalje kaže član Predsjedništva BiH, na kojima je sagovornike “detaljno upoznao sa sigurnosnim i drugim prilikama” u našoj zemlji i regiji.
“Za sastanke s ovako utjecajnim ljudima u Washingtonu Srbija i entitet Republika Srpska izdvajaju desetine i stotine miliona dolara. Ja nisam izdvojio niti jednu konvertibilnu marku, a imao sam neuporedivo više sastanaka od predsjedavajuće (Željke) Cvijanović, i to s dosta važnijim osobama”, rekao je.
Posebno važno je, ističe Bećirović, da su dogovoreni “konkretni koraci” koje će naša zemlja pokušati da realizuje sa zvaničnicima iz SAD-a, a “čiji efekti bi mogli biti uskoro i vidljivi”, kako tvrdi.
“Pokazalo se da država Bosna i Hercegovina treba ozbiljan, osmišljen i vrijedan rad njenih zvaničnika. Kada tako radimo, onda imamo rezultate. Vrlo je bitno da i zvaničnici BiH, koji se zalažu za razvoj i opstanak naše zemlje, se što manje bave sitnim podvalama, sujetama i da svi shvate da je naša država preča od bilo kojeg pojedinca. U tom smislu, našim prijateljima i saveznicima smo vrlo jasno govorili o 30. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je donio mir u BiH, ali i potvrdio kontinuitet države BiH, bez obzira da li se to nekome sviđa ili ne. To su neupitne historijske i pravne činjenice i o tome sam govorio na skupu u Daytonu, gdje sam ukazao na ključne probleme u BiH, ali i na to šta treba da činimo u narednom periodu”, rekao je Bećirović.
Što se tiče poruka zvaničnika iz SAD-a koje je dobio na sastankama, Bećirović je rekao da mu je ukazano da je “američki interes podržati suverenu, nezavisnu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu.”
“Podrivanje BiH znači i podrivanje američkog i zapadnog utjecaja na Balkanu. Kada ukažete svojim sagovornicima na prave činjenice i ponudite prave argumente, i oni na drugačiji način tretiraju našu državu i našu regiju”, rekao je Bećirović.
Govorio je i o pristupu predsjednika Amerike Donalda Trumpa.
“Doktrina predsjednika Trumpa je da favorizira stabilna partnerstva. Prorusko rukovodstvo entiteta RS je sve, samo nije pouzdano. Da budem precizniji, ono je pod direktnim utjecajem Moskve i potpuno je nepouzdano. Toga su svjesni i u SAD-u. Politika predsjednika Trumpa odbacuje nepotrebne sukobe i naglašava podršku predvidivim partnerima koji ne stvaraju krize i koji su pouzdani američki saveznici. Zbog toga sam svojim sagovornicima detaljno ukazao da je Bosna i Hercegovina pouzdan saveznik SAD-a, da mi nismo saveznik na riječima, već na djelima”, rekao je Bećirović.
U tom kontekstu, ukazao je, kako kaže, i na misije širom svijeta gdje su Oružane snage naše zemlje učestvovale zajedno sa svojim kolegama iz SAD-a.
“Mi želimo da jačamo to strateško partnerstvo između naše države i SAD-a”, dodao je on.
U komentaru na činjenicu da je i Cvijanović bila u Daytonu, Bećirović je rekao da ona “nije bila ni na 20 posto sastanaka koliko je on.”
“Na ovom dijelu što je bila, očigledno je pogrešno protumačila neke poruke sa Zapada. To nije slučaj u ovih nekoliko posljednjih dana. Ona i njen predsjednik (Milorad) Dodik već godinama pogrešno tumače brojne stvari i zbog toga su u sve većim problemima. Zato i jesu pod sankcijama SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Austrije, Litvanije i Poljske”, rekao je.
Uz to, kako je istakao, može dodati da će se krug sankcija proširiti.
“Dobio sam neke nove informacije u vezi toga, tako da ih čeka novi paket sankcija. Oni evidentno ne shvataju poruke demokratskog svijeta. Oni su najobičniji proxyji Moskve i tim sitnim pokušajima zavaravanja dijela javnosti u entitetu RS neće ništa postići, osim što će otići u još veću izolaciju i još veće sankcije. Oni moraju shvatiti da se ustavni poredak svake države, pa tako i BiH, mora poštovati. Ljudi na Zapadu su svjesni da je brutalna agresija Rusije na Ukrajinu izazvala jedan strukturalni geopolitički potres. Riječ je o najvećoj prekretnici u 21. vijeku, te svi vide da Rusija želi destabilizirati i BiH i cijeli Zapadni Balkan, te na neki način ugroziti jugoistočno krilo NATO-a. U tom smislu, nije dobro da budete proxy u sred Evrope jedne autokratske države”, ocjena je Bećirovića.
Na kraju je još naveo da ne može govoriti o detaljima novih sankcija protiv rukovodstva entiteta RS.
“Mi imamo, nažalost, puno zvaničnika u BiH koji više pričaju nego što rade, koji više najavljuju nego što se realizira. Ja sam odgovoran i ozbiljan čovjek, a sve što sam najavio, to se i dogodilo. Naravno da ne želim da otkrijem imena država, ali vrlo brzo ćete saznati koje zemlje su u pitanju, te koji novi paket sankcija ide prema onima koji su označeni kao neprijatelji mira i Dejtonskog mirovnog sporazuma”, na kraju je poručio Denis Bećirović
Na današnji dan 1995. godine Vojska RS je počinila masakr na tuzlanskoj Kapiji, poznat i kao ‘Zločin nad tuzlanskom mladošću’.
Među ubijenim je bio i trogodišnji dječak Sandro Kalesić, kojeg je geler pogodio direktno u srce dok je bio u očevom naručju.
Njegova tetka je danas ostavila pismo na njegovom grobu.
Pismo prenosimo u cijelosti…
Spušta se veče…
Ponovo se skupljaju oblaci i najavljuju novu kišu… Maj je… prohladan i kišovit… baš kao i prije…
Sjedam da ti, po ko zna koji put, napišem da te volim najviše na svijetu. Jesam li već dosadna? Nervira li te to…?
Znaš, ne želim biti neka gunđava, dosadna tetka koja stalno nešto ponavlja… Želim da budeš ponosan što sam tvoja, da kada se negdje pojavimo zajedno, s ponosom kažeš: “Ovo je moja Keka.”
Ali… mi se ne možemo pojaviti skupa…
Moja ruka ne drži tvoju već toliko dugo, moje oči ne vide tvoje, one u kojima se ogleda cijelo nebo i koje, kad mi se nasmiju, čine da me grli cijeli svijet.
Gdje si ti sada, gljivo moja plava…?
Držiš li ikoga za ruku, topiš li ledena srca svojim nevinim, plavim pogledom…?
Sanjaš li i ti da zajedno koračamo ovim našim gradom i da s ponosom poznanicima govoriš: “Ovo je moja Keka”?
Sunce moje jedino…
Toliko toga sam sanjala da ću proživjeti s tobom… Da ćemo skupa odrastati, zaljubljivati se, sanjati, smijati se… pomalo nervirati baku i dedu, nasmijavati tvoju mamu i praviti se ozbiljni kada zatreba…
30 godina…
Kao da je bilo jučer, a kao da je prošlo hiljadu godina…
30 godina ne držim tvoju ruku, ne vidim sunčev sjaj u tvojim očima, ne čujem ono radosno: “Keeeekaaa…”
Gdje si, milo moje…?
Brine li se neko o tebi tamo gdje jesi? Je li ti dobro, jesi li nasmijan, sretan…?
Često mislim na tebe, prebirem uspomene iz te dvije godine i pet mjeseci tvog života, naših života… Vodim zamišljene razgovore s tobom i po ko zna koji put se pitam: “Zašto?”
Zašto i ova nedjelja bez tebe…? Ovaj maj, ova godina, ovih 30 godina – uporno i stalno – bez tebe?!
Ne podnosim ovu nemoć, ovo vrijeme bez objašnjenja i odgovora…
30 godina sanjam da te grlim jako, jako… da odrastaš pred mojim očima, da vodimo neke samo naše razgovore…
I da uvijek, ali baš uvijek, pobjegneš u moj zagrljaj kada ti je teško – jer kod Keke je najlakše…
30 godina…
30 godina previše tuge, previše bola i praznine…
Kiša već odavno dobuje po staklima… Maj je… prohladan i kišovit… trideseti u nizu…
Sjedim i po ko zna koji put ti pišem da te volim najviše na svijetu…
Pravo izvorište krize je nepoštivanje Ustava Bosne i Hercegovine. Mi moramo poštivati Ustav i njegovati ustavno domoljublje. Ako to uspijemo, onda će krize biti i rjeđe i kratko će trajati. Neće biti ovakvog intenziteta i neće se stvarati zabrinutost ni unutar zemlje, a niti u našem okruženju, izjavio je u intervjuu za Fenu dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.https://www.youtube.com/embed/Y9-qAaCYTnY
On smatra da je problem u želji i potrebi da se ostvare politički ciljevi koji se nisu ostvarili kroz proteklih 15-20 godina, gdje se politika temelji na brojnosti i prikazuje građanskim konceptom, a koju odlikuje želja za dominacijom. Odgovor iz Republike Srpske je otpor koji prelazi u klasični separatizam. Niti jedno od toga, poručuje Čović, ne može proći u BiH.
“Zaglavni kamen Bosne i Hercegovine su njezina tri jednaka konstitutivna naroda. BiH se i kroz povijest uvijek bazirala na zajedništvu tri naroda i njihovom legitimnom predstavljanju. Kada se to naruši onda imamo ovakav ambijent za krize”, smatra Čović.
Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji u BiH Čović kaže da je teško uopće definirati ko je pozicija a ko opozicija, obzirom da na različitim razinama vlasti postoje različite koalicije, a pri tomu i podijeljene ustavne ovlasti između raznih razina koje su prinuđene surađivati.
“S kim danas možete sjediti i nešto dogovarati a da to ima provedbu u praksi? To je pravo pitanje, kako provesti ono što dogovorite. Mi iz HDZ-a, pa i HNS-a, razgovaramo sa svima, da bude vrlo jasno. Zbog ovakve strukture BiH prinuđeni smo razgovarati sa svima. Otvorili smo razgovor s najvećim brojem stranaka koje imaju utjecaj kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, odnosno parlamente entiteta. To ide teško jer su neki stavovi zakovani i polako se zauzimaju pozicije pred Opće izbore 2026. godine. Osobito zato što smo na prehodnim izborima ‘eliminirali’ SDA kao dominantnu stranku kod Bošnjaka. To je i doživljeno tako – kao eliminacija i naravno da ti ljudi žele danas stvoriti ambijent koji će im omogućiti dominaciju na predstojećim izborima”, ističe Čović.
Dodaje da HDZ BiH u tim razgovorima nudi i rješenja, a kao primjer navodi žurnu sjednicu Doma naroda PSBIH na kojoj bi se kao prve tačke dnevnog reda razmatrala dva evropska zakona, Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te o Sudu BiH.
“Naravno, mi smo na dnevni red stavili i Izborni zakon, ali tek iza ova dva evropska zakona. time smo omogućili onima koji se hvale svojim odnosom prema evropskoj ambiciji Bosne i Hercegovine da to demonstriraju i u praksi, glasujući za zakone koje je Evropska unija postavila kao uvjet za otvaranje pregovaračkog procesa. Onda nam ostaje samo jedno pitanje, a to je da Vijeće ministara imenuje glavnog pregovorača i njegove zamjenike. Ukratko, to je način kako mislimo izaći aktualnih izazova”, pojasnio je Čović.
Po njemu je prioritet i usvajanje državnog budžeta a ako neko želi, dodaje, raspravljati o smjeni pojedinih dužnosnika to može učiniti i za dva ili tri mjeseca, nakon što se završe prioritetne aktivnosti oko evropskog puta BiH.
Kada je u pitanju hrvatska pozicija u BiH, Čović kaže da su tri ključna cilja – mir i stabilnost BiH, euroatlantske integracije i jednakopravnost tri naroda kroz poštivanje Ustava BiH.
“To je Izborni zakon koji se tiče legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH. Mislimo da je sada zadnji trenutak da to pitanje konačno završimo. Kada razgovaramo s njima, većina kolega se slaže oko toga, pa čak i javno istupa, da nije u redu da drugi Hrvatima biraju njihovog člana Predsjedništva. Međutim, mi već četiri ciklusa imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, što god ko o tome kazao. To treba promijeniti. Hoćemo li za pet ili šest mjeseci doći u poziciju da možemo pričati o promjeni Ustava BiH, a time i provedbi presuda iz Strasbourga, volio bih da možemo. Mislim da je dvotrećinska većina teško dostižna i zato tražimo da se izmijeni Izborni zakon u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH i da se barem tu situacija relaksira, jer za to imamo kapacitet”, kaže Čović.
Nekorektno je, dodaje, da partneri iz Sarajeva ne žele zaustaviti praksu izbora dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, a istodobno traže od Hrvata da „spašavaju situaciju“ i izvode zemlju iz institucionalne krize.
On negira ocjene da je pozicija člana Predsjedništva BiH protokolarna, jer je u sadašnjoj situaciji, kaže Čović, cijeli jedan konstitutivni narod potpuno odvojen od vanjske politike, kroz imenovanje diplomata, kao i iz monetarne politike jer se zna da Predsjedništvo imenuje upravu Centralne banke BiH. Tu postoji i isključivanje Hrvata iz vojne politike, jer Predsjedništvo imenuje čelnike OSBiH. Nadalje ističe i kako je Predsjedništvo formalni predlagač proračuna BiH.
“Nećemo dozvoliti da Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja bilo tko do predstavnici koje će izabrati hrvatski narod. Ako se partnerima ne sviđa naš prijedlog, a ovo je jedan od deset prijedloga koji smo nudili u zadnjih 20 godina, neka oni ponude neki koji će osigurati reprezentativnost Hrvata i mi ćemo ga prihvatiti”, poručuje Čović.
On kaže da sadašnja križa teorijski može potrajati do izbora iduće godine, a ako se to dogodi, onda će se ona produbiti i dodatno produžiti. Rješenja, dodaje, nisu jednostavna, ali su moguća.
“Otišlo se predaleko, ali rješenje postoji. Moramo ga na neki način i uklopiti u pravni okvir Bosne i Hercegovine. Iako to danas izgleda dosta složeno, mislim da ima institucija koje na tom već rade i pokušavamo iznaći rješenje”, kaže Čović.
Kada je u pitanju uloga SAD i EU, on očekuje drugačiji način njihovog angažiranja u BiH. Ističe da domaći političari često koriste strance kao alibi, prebacujući na njih odgovornost za donošenje odluka.
“Dogodilo nam se ono što smo zazivali prije par godina. Umorili su se od nas i mi nismo više tema ni za jednim stolom. Jedno su vrijeme ovdje imali jako izražen interes. Slali su dosta jake ljude koji su ovdje u biti predstavljali vlast. Kad bi oni kazali da usvojimo neki zakon, mi bismo to usvojili. Ne možemo tako funkcionirati. Mi moramo čuvati i štititi interese BiH i ostati među onima koji žele pristupiti evropskoj porodici”, naglašava predsjednik HDZ-a BiH.
U razgovoru za Fenu Čović je odbacio tvrdnje kako se osobno nalazi pod međunarodnim pritiskom, ali dodaje i da se ne želi nikome pravdati, ni izvan BiH, ali ni na domaćoj političkoj sceni.
“Kolege s kojima radimo često kažu da HDZ ili ja osobno trebamo dokazati jesmo li za ovo ili za ono. Komu ćete se dokazivati? Zašto? Pa jedini smo koji iskreno želimo evropski put. Jedini koji jasno i glasno govorimo da želimo ustavom definiranu BiH kao svoju domovinu. Mi baš nikome ne čuvamo leđa. To su najbolje mogli osjetiti kolege iz opozicije Republike Srpske kojima smo kazali: ‘da bi mi nešto promijenili dajte vi pokažite dosljednost – da pratite evropski put i da uvažavate jednakopravnost i jednakost tri konstitutivna naroda’. Ostavili smo neki rok koji još uvijek traje da završimo ova pitanja i da onda potpuno drugačije postavimo stvari”, poručio je Čović.
Prokomentirao je i pozive da visoki predstavnik promijeni zakon kako bi se mogao imenovati novi ministar sigurnosti BiH na prijedlog oporbe iz Republike Srpske.
“Ako mi mijenjamo zakone ili ustav zbog krize, gdje smo stigli? Uostalom, neka mi kažu, je li Ministarstvo sigurnosti lošije funkcionira zato što nedostaje jedna osoba? Ja mislim da ono dobro funkcionira. Upravo taj Ustav je zaustavio rat i donio mir. Puno drugih stvari nije, ali je donio mir. I danas, bez obzira čija je ideja da visoki predstavnik to mijenja, je krajnje opasna i licemjerna prema BiH.
Na kraju je odgovorio i na pitanje o mogućim negativnim posljedicama narušenih partnerskih odnosa na državnoj razini po funkcioniranje vlasti u Federaciji BiH.
“Mi se trudimo Federaciju, s te strane, zaštititi. Ovdje imate redovitost komunikacije. Neke stvari idu sporo, ali skoro su sva pitanja došla na red – i ona kadrovska, i zakoni. Jedini zakon oko kojega smo imali problem, jer nam se opet neko potura izvana, jest južna plinska interkonekcija. Međutim, i to ćemo riješiti. Učinit ćemo sve da očuvamo stabilnost Federacije. Dosad smo uspjeli, a mislim da ćemo uspjeti i ubuduće”, poručio je Dragan Čović u razgovoru za Fenu.
Na svečanoj akademiji povodom 35. godišnjice Stranke demokratske akcije (SDA) obratio se lider te stranke Bakir Izetbegović koji je istakao da je 35 godina ozbiljan vremenski period.
“Mnogi u ovoj sali su te 1990. bili djeca i ne sjećaju se okolnosti u kojima je SDA osnovana, stanja u zemlji i razloga radi kojih smo morali krenuti u rizičnu akciju ukidanja jednopartijskog sistema, osnivajući prvu alternativnu političku stranku u BiH. Iz današnjeg, prirodnog stanja slobode misli, udruživanja, poslovanja, teško je mladima dočarati stanje neslobode u kojem smo tada živjeli. Stanje u kojem je bukvalno sve bilo kontrolirano od strane komunističkog režima, vrijeme u kojem niste mogli objaviti novinski članak, bilo kakvu knjigu, čak ni stručnu, bez cenzure i dozvole vlasti. Ta vlast je kontrolirala i rukovodila svime, od medija, preko obrazovnog sistema, privrednih subjekata pa do vjerskih zajednica. Na udaru su bili slobodoumni ljudi, završavali su na dugogodišnjim robijama ako su se usudili kritikovati sistem. I za viceve na račun vlasti se išlo u zatvor”, prisjeća se Izetbegović.
Kaže da narod nije ni znao znao da može biti bolje i drugačije, bio je lojalan državi i režimu.
“Bošnjaci su, pored svega navedenog, nosili i dodatni teret – bili su tretirani kao relikt strane, otomanske kulture i vjere, namijenjen im je bio postepeni kulturološki i identitetski nestanak. Ukinuto je bilo ime našeg naroda, milioni su se vodili kao ‘neopredijeljeni’, ukinuto je ime bosanskog jezika, masovno je oduzimana bošnjačka imovina, oko milion duluma obradive zemlje između ostalog. Oduzeta je i većina imovine Islamske zajednice, ulema je bila izložena permanentnoj kontroli, pozivima na saslušanja od strane agenata tajne policije, dobar dio imama i muslimanskih intelektualaca je bez krivice odležao duge zatvorske kazne”, navodi Izetbegović.
Period komunizma
Jugoslovenski socijalizam je ipak, kaže Izetbegović, bio “soft verzija” komunizma u odnosu na većinu zemalja u kojima su vladali takvi režimi, i taj socijalizam je imao i neke dobre strane. Narod se masovno školovao, nije bilo velikih socijalnih razlika, kriminal je bio niskog stepena, nacionalizmi su bili sputani.
“Urušavanje Saveza komunista je otvorilo prostor njihovog naglog bujanja. Komunizam je oduzimao slobodu, sile koje su se podigle na njegovim ruševinama su oduzimale sve – slobodu, imovinu, čast i živote ljudi, egzistenciju čitavih naroda. Rukovodstva političkih stranaka koje su formirane diljem bivše Jugoslavije, a zatim i rukovodstva novonastalih republika, su činili dojučerašnji komunisti. Jedini izuzetak je bila SDA čije su rukovodstvo činili istinski borci za slobode, protivnici režima, dojučerašnji politički zatvorenici, ali političari koji nisu imali iskustva u upravljanju državom. Takvo rukovodstvo SDA se suočilo sa nevjerovatno složenom, toksičnom kombinacijom problema i izazova”, navodi.
Podsjeća da je SDA u kondenzovano kratkom historijskom vremenu bila prisiljena da se nosi sa još uvijek opasnim strukturama komunističkog režima, sa eksplozijom nacionalizama, sa višestrukom agresijom, separatizmima i unutrašnjim izdajama.
“A odmah zatim sa problemima političke i ekonomske tranzicije koja se odvijala u postratnim okolnostima, u porušenoj zemlji, sa porušenom i zaustavljenom privredom, unutar desetkovane i unutar sebe sukobljene bosanskohercegovačke nacije. SDA se nosila sa svim pomenutim izazovima i uspjevala da ih riješi i nadjača. Obnova suvereniteta države Bosne i Hercegovine, izgradnja državnih institucija, oružanih snaga i dipolomatske mreže u uslovima potpune blokade zemlje i prekida logističkih veza sa ostatkom svijeta je sa pravom nazvana ‘čudom bosanskog otpora’. Ustvari, bez pretjerivanja, sve sto je SDA radila u svojih 35 godina trajanja je bilo dio tog čudesnog i plodotvornog otpora. Činjenice i brojke to nedvosmisleno potvrđuju – sloboda medija, razvoj demokratskog okruženja, obnova multikulturalnosti, opredijeljenost građana na reforme koje ubrzano vode ka jačanju vladavine zakona i ispunjavanju uslova za članstvo u EU i NATO savezu, razvoj slobodnog poduzetništva, rast privrede, rast potrošnje i ubiranja poreza koji pune budžete za sve nivoe bh. države, sve to je najuspješnije i najbrže rastuće u dijelovima BiH u kojima dominira SDA”, ističe Izetbegović.
Bakir Izetbegović
O Aliji Izetbegoviću
Kaže da je inicijalno rukovodstvo SDA kroz jedno od najbitnijih desetljeća u hiljadugodišnjoj historiji Bosne i Hercegovine predvodio Alija Izetbegović.
“Država Bosna i Hercegovina je nanovo uspostavljena i odbranjena u prvoj polovini te decenije, a u drugoj je učinjena u velikoj mjeri funkcionalnom kroz niz reformi koje su se odnosile na graničnu službu, pravosuđe, MVP, javni RTV sistem, CIK, CIPS, jedinstvenu monetu itd. SDA je u ratnim okolnostima organizovala Prvi bošnjački sabor na kojem je Bošnjacima vraćeno nacionalno ime i naziv jezika, što će dodatno biti potvđeno na prvom postratnom popisu stanovništva. Kraj te decenije je obilježila presuda ustavnog suda po apelaciji Alije Izetbegovića kojom je proglašena konstitutivnost, odnosno ravnopravnost svih naroda i građana na cjelokupnoj teritoriji BiH. Alija Izetbegović je bio lider jasne i precizne misli. Uvijek i nanovo se insipirišemo njegovim kratkim i istinitim definicijama, poput one ohrabrujuće da će se “‘ile koje nasrću na Bosnu umoriti – a mi se nećemo umoriti’. Vratiću se na ovu misao kasnije”, kazao je.
Oglas
Istakao je i da je Sulejman Tihić nastavio Alijinim putem, reformu po reformu, “korak po korak, ali uvijek naprijed”, kako je sam definisao svoju političku strategiju.
“Njegova apelacija Ustavnom sudu je spasila državnu imovinu, u njegovom vremenu su učinjene bitne reforme kojima su ujedinjene Oružane snage, obavještajne i sigurnosne agencije, uspostavljena Uprava za indirektno oporezivanje i trezorski sistem, VSTV, IDDEEA itd. Aprilski paket ustavnih promjena, kao kruna svih reformi, nažalost nije usvojen. Bošnjački političari kojima je bila preča borba protiv SDA od istinske borbe za narod i državu su ga oborili. Taj usud će nas pratiti do danas, bošnjački političari će uporno nastaviti da “kolju vola za kilu mesa”. Sa padom Aprilskog paketa krenula je i stagnacija SDA, ali i ofanziva ‘sila koje nasrću na Bosnu’. Tihić je izgubio izbore za člana Predsjedništva BiH jer je htio najbolje Bosni i Hercegovini, SDA je prvi put nadjačana i završila kao drugoplasirana stranka na Opštim izborima. Paralelno je krenula i postupna, sve jasnija ofanziva separatističkih politika predvođenih SNSD-om, a koja kulminira u ovom vremenu”, kaže Izetbegović.
Izborni rezultat
Dodaje da je 2010. godine, sa tankim izbornim rezultatom, ipak uspio da pobijedi u borbi za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Rukovođenje strankom je preuzeo 2014. godine.
“Reformski put je bio usporen jer su međunarodni partneri bili demoralisani rušenjem Aprilskog paketa od strane Bošnjaka, ali smo pravili pomake na evropskom i NATO putu i glavni fokus stavili na obnovu ekonomije i jačanje namjenske industrije. Nisu nas omele ni poplave kakve nisu upamćene u historiji Bosne i Hercegovine, niti pandemija kakva ljudski rod pogađa jednom u stotinu godina. Vlada Federacije predvođena premijerom Novalićem, kojeg posebno selamim i podravljam sa ovoga skupa, podržana mladim kadrovima SDA u funkciji ministara, je u dva mandata koja su se protegla od 2014. do 2022. godine ekonomski ojačala Federaciju i riješila skoro sve nagomilane probleme ovog entiteta. I ja sam imao niz uspješnih apelacija Ustavnom sudu, od kojih je najbitnija ona koja je spasila stotine hiljada bh. državljanstava u dijaspori”, kaže on.
Dodaje da je SDA je postizala rekordne izborne rezultate od preko 300.000 glasova.
“SDA se u prethodnih 35 godina suočila sa skoro svakim problemom koji može pogoditi jedan narod i državu. Dodatni teret i problem je bila uporna mržnja i predrasude prema Bošnjacima, i laž kao osnovno oružje i alat u funkciji tih predrasuda. Neistine, spinovi, izjednačavanje ‘zaraćenih strana’, montirane afere i sudski procesi su nam nanijeli goleme štete. Bio je to, realno, višedecenijski hibridni rat protiv Bošnjaka, a SDA je posebno ciljana kao politički i svaki drugi štit i branitelj našeg naroda i države. Krenulo je odmah iza rata, čitav klaster medija je bio u funkciji rastakanja sistema vrijednosti i urušavanja autoriteta kod Bošnjaka. Treba pročitati naslove iz tog vremena – skoro ničeg dobrog o našim političkim, vojnim, vjerskim liderima nećete naći. Javnost je sistematski trovana, i rezultat je bio nezadovoljstvo i pobune u dijelovima BiH gdje je ekonomsko stanje bilo najbolje, gdje je postignut najveći napredak. Sarajevo, koje smo iz pepela podigli i obnovili, i koje je ekonomski nadjačalo cijelu RS, zatrovano je nezadovoljstvom i pretvoreno u arenu u kojoj su u više navrata kamenovane i paljene zgrade Predsjedništva BiH, Federalne i Kantonalne vlade”, navodi.
Kaže i da su raskoli u SDA ohrabrivani, bošnjačko političko tijelo je dijeljeno i usitnjavano, vještački su stvarane alternativne stranke i koalicije.
“Jasno je zašto su to radile snage koje su do jučer ratovale protiv Bošnjaka, jasno je i zašto su u tome učestvovale i ambiciozne vodje rivalskih bošnjačkih stranaka. Nije jasno zašto se ostrašćeno u taj projekat uključio i dio međunarodne zajednice. Počevši sa izborima 2018. pravili su Šestorke, Osmorke, Trojke, Jedanaestorke, ohrabrivali sudske procese i hapšenja, promijenili Izborni zakon na dan izbora, pa kad ni to nije bilo dovoljno, izmijenili Ustav na jedan dan, i poništili većinsku izbornu volju Bošnjaka. SDA, koje je na izborima 2022. pobijedila na svim nivoima, je temeljito odstranjena sa svih tih nivoa vlasti. Proizvedena je bošnjačka alternativa, Trojka. Rezultat tog eksperimenta je danas jasan, i niko ozbiljan ga više ne dovodi u pitanje. Živimo najtežu političku, ustavnu, sigurnosnu krizu, sve je u zastoju i blokadi, ekonomski parametri padaju, zemlja se ubrzano zadužuje. Narod je dao odgovor. SDA se nezaustavljivo vraća na pozicije koje joj pripadaju”, najavljuje Izetbegović.
Kaže da su izbori 2024. godine to i potvrdili te da je SDA u FBiH porasla za nevjerovatnih 27%.
“Taj rast bi se trebao nastaviti do izbora 2026. godine. Pobijedit ćemo dominantno, ako Bog da. Postavlja se pitanje – šta nakon toga, kako do koalicija, kako će se odnositi međunarodna zajednica, da li se, i kako, mogu zaustaviti sile koje nikad otvorenije nisu udarale na stabilnost, pa i na suverenitet i cjelovitost Bosne i Hercegovine? Svi akteri su se zamorili. Ali ponajviše su se zamorile ‘sile koje nasrću na Bosnu’ kako ih je nazvao rahmetli Alija. Trude se da ostave dojam samouvjerenosti, ali su očigledno u teškoj krizi. Zaplele se se u sukob sa pravosudjem, PIC-om, OHR-om, sankcijama koje im uvodi međunarodna zajednica, rastućim ekonomskim problemima koje ne mogu riješiti bez pomoći te iste međunarodne zajednice, njenih fondova, banaka. Režim Milorada Dodika ostaje usamljen, vidjeli smo to zorno na nedavnom sastanku na koji se SNSD-u niko nije odazvao, ni HDZ”, navodi.
Kaže i da se SDA neće umoriti, jer te politike nemaju alternativu.
“Te politike nude izlaz i trebaju svim pozitivnim snagama, domaćim i stranim, svim dobronamjernim ljudima. A takvi su u ogromnoj većini. Vrijeme je da se uradi posao. Decenijama uporno radimo za mir i stabilnost u zemlji, pomirenje, ravnopravnost ljudi bez obzira na bilo koju vrstu pripadnosti, za euroatlantske integracije, reforme i ekonomski napredak, a na prvom mjestu – za efikasnu vladavinu zakona. Ne obećavamo nikakve spektakularne obrte niti brzine. Nastavit ćemo se kretati ‘korak po korak, ali uvijek naprijed’. Dakle, neće biti ni koraka nazad! Ni milimetra. Imamo Dejtonski mirovni sporazum, imamo Ustav, imamo postignute reforme, imamo zakone, imamo presude ESLJP, imamo 14 prioriteta Evropske komisije – među njima i one koji traže supremaciju države nad entitetima i uklanjanje blokada i veta. To su dostignute linije i politička platforma sa koje možemo ići samo naprijed. Nema posustajanja niti odustajanja. Moraće odustati oni koji prave probleme, proizvode krize i blokade, oni kojima nikada nije dosta, koji traže hljeba na pogaču. To je naš dug i naš zavjet rahmetli Aliji i Sulejmanu, i svim vjernim i posvećenim kadrovima i aktivistima SDA, naročito onima su u ovih 35 godina preselili na Bolji svijet”, zaključio je Izetbegović u obraćanju.
Prema nezvaničnim informacijama koje su u posjedu našeg portala, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je istražne radnje protiv odgovornih lica u Ministarstvu za ljudska prava Bosne i Hercegovine zbog sporne javne nabavke vozila koja je realizovana 2023. godine.
Prema informacijama iz revizorskog izvještaja pomenuto ministarstvo je u 2023. godini izvršilo nabavku četiri vozila i to jednog vozila više srednje klase i tri vozila niže srednje klase. Nabavka je provedena kroz dva otvorena postupka javnih nabavki.
Sporna vozila nabavljena iz Tuzle
Postupak nabavke tri vozila niže srednje klase čija je procijenjena vrijednost nabavke iznosila 153.846 KM pokrenut je u novembru 2023. godine. Tendersku dokumentaciju je preuzelo 15 potencijalnih ponuđača. Nabavka je podijeljena na dva lota (procijenjene vrijednosti po lotovima iznose 51.282 KM za lot 1 kojim je nabavljeno jedno vozilo i 102.564 KM za lot 2 kojim su nabavljena dva vozila), a vrijednost zaključenih ugovora je iznosila 51.265 KM za lot 1, te 102.409 KM za lot 2. Kao i kod nabavke vozila više srednje klase, kriterij za dodjelu ugovora je bila najniža cijena. Ukupno su dostavljene dvije ponude (po jedna za svaki lot) i obje ponude su ocijenjene kao prihvatljive. Zaključenim ugovorima je definisan rok isporuke od 30 dana, a vozila su isporučena u ugovorenom roku.
Dalje se u izvještaju navodi da prema Zakonu o javnim nabavkama ugovorni organ je dužan da postupa transparentno, da se u postupku javne nabavke prema kandidatima/ponuđačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravednu i aktivnu konkurenciju, sa ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabavke i njegovom svrhom.
Ministarstvo je kod oba postupka nabavke vozila u tehničkoj specifikaciji traženih vozila navelo pojedine zahtjeve koji onemogućavaju jednak i nediskriminirajući pristup takmičenju, kako je to propisano Zakonom.
Revizori navode da kod nabavke vozila više srednje klase, navedene su stavke dodatne opreme čiji su nazivi karakteristični samo za jedan brend. Prilikom istraživanja tržišta, Ministarstvu su dostavljene informativne ponude za dva modela vozila koja nisu ispunjavala tražene karakteristike (uključujući i model vozila koje je kupljeno nakon provedenog postupka nabavke). Tokom revizije, nisu nam prezentovane informacije o drugim modelima vozila koji mogu ispuniti tražene karakteristike iz tenderske dokumentacije.
Također, prilikom postupka nabavke vozila niže srednje klase u tenderskoj dokumentaciji su tražene pojedine karakteristike vozila u zatvorenim intervalima (minimalne i maksimalne vrijednosti).
„Tokom revizije su nam prezentovane informacije o modelima vozila koja su obuhvaćena istraživanjem tržišta, ali ne i obrazloženja zašto vozila koja se nabavljaju moraju biti unutar traženih karakteristika. Uvidom u karakteristike navedenih vozila ustanovili smo da ista, osim vozila koje je izabrano po lotu 1, kombinovano ne ispunjavaju tražene karakteristike iz tenderske dokumentacije. Imajući u vidu navedeno, smatramo da nisu ispoštovani osnovni principi Zakona o javnim nabavkama koji se odnose na aktivnu i pravednu konkurenciju,“ navodi se u izvještaju.
Nezvanično, ministarstvo kojim rukovodi Sevlid Hurtić spornu nabavku provelo je za kupovinu novih automobila od tuzlanske kompanije NIPEX, a vozila su dodijeljena na korištenje ministru Sevlidu Hurtiću, sekretarki ministarstva Nini Mišković i šefu Hurtićevog kabineta Jasminu Handžiću.
Odgovornost za ovu nabavku utvrđivaće Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.
Na teritoriji općine Živinice danas je došlo do incidenta tokom provođenja sudskog izvršenja, pri čemu je napadnut pripadnik Sudske policije. Tom prilikom, jedan službenik Centra sudske policije Tuzlanskog kantona zadobio je teške tjelesne povrede.
Do događaja je došlo prilikom realizacije naredbe Općinskog suda u Živinicama, broj 33 0 P 074193 22 I, izdane 16. maja 2025. godine, kojom je zatražena asistencija sudskom izvršitelju. U pružanju asistencije učestvovali su pripadnici Centra sudske policije TK. Tokom intervencije, lice inicijala H.H. iz Živinica fizički je napalo tražioca izvršenja M.H., također iz Živinica. Prilikom pokušaja da se uspostavi kontrola nad situacijom i suzbije otpor izvršenika, treće lice s inicijalima M.H. napalo je policijskog službenika.
Zahvaljujući intervenciji pripadnika sudske policije, tokom koje su korištena zakonom predviđena sredstva prinude, uspješno je savladan otpor lica sa inicijalima H.H. i M.H. Nakon što su stavljeni pod kontrolu, nastavljen je proces sprovođenja sudskog izvršenja na licu mjesta.
Policijska stanica u Živinicama odmah je obaviještena o incidentu, kao i Služba hitne pomoći Doma zdravlja Živinice, kako bi se povrijeđenim osobama pružila potrebna medicinska pomoć. Nakon obavljenih pregleda, kod jednog pripadnika sudske policije potvrđena je teška tjelesna povreda.
Po završetku dokumentovanja događaja od strane službenika sudske policije, osobe sa inicijalima H.H. i M.H. predane su službenicima Policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, radi daljeg postupanja u skladu sa njihovim nadležnostima. O svemu je informisano i Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odobrio je uplatu 102.000 KM iz budžeta predsjednika Republike za liječenje četrnaestogodišnjeg dječaka Seudina Husića iz Kalesije.
Sredstva su već uplaćena na račun Udruženja građana “Humanitas”, koje je organizovalo akciju za prikupljanje sredstava za liječenje ovog dječaka, čime je obezbijeđen sav potrebni novac u iznosu od 126.457 KM, rekao je predsjednika ovog udruženja Aleksandar Došenović.
On je dodao da sada započinju proceduru transfera novca prema bolnici u Turskoj, nakon čega će biti preciziran termin odlaska Seudina i lica u pratnji, te rezervacija avio-karte.
Došenović je rekao da ga je 17. maja oko 22 časa telefonom kontaktirao predsjednik Republike Srpske i želio da se informiše u vezi sa akcijom za podršku liječenju četrnaestogodišnjeg Seudina.
– Nakon što sam mu objasnio bitne detalje, predsjednik je izrazio želju da podrži našu humanitarnu akciju te obećao da će narednih dana uplatiti iznos koji bude potreban da se akcija završi i da Seudin što prije ode na liječenje, jer se, kako je naglasio, djetetu mora pomoći, istakao je Došenović, prenosi Srna.
On je dodao da su danas već sva sredstva na računu i akcija je završena.
– U ime svih 335 članova ‘Humanitasa’ i u svoje ime, izražavamo zahvalnost i oduševljenje ovim postupkom gospodina Milorada Dodika, koji je po ko zna koji put pokazao svoju velikodušnost. Pored toga, izuzetno smo zahvalni svakom našem članu i simpatizeru, odnosno svakoj osobi dobrog srca koja je uplatom priloga podržala ovu akciju. Svi skupa uspjeli smo obezbijediti sva potrebna sredstva u roku od 10 dana i to je ogroman uspjeh. Preostaje nam još mnogo obaveza u vezi transfera novca i organizacije putovanja na liječenje za Seudina i lica u pratnji i nadamo se najboljem, naglasio je Došenović.
Dječak Sudin koji se suočava s teškom dijagnozom – četiri tumora na mozgu i jednim na obrvi.
Seudinova majka Amira Mujdanović je zatražila pomoć jer je jedina nada za ozdravljenje liječenje u Turskoj.
Zahvaljujući saradnji UG Humanitas i turskih ljekara, utvrđeno je da je za prvu fazu liječenja potrebno 126.457,75 KM.
Taj iznos pokriva troškove liječenja, bolničkog smještaja, avionskih karata, putnih isprava i osnovnih potreba za dječaka i njegovu majku.
Ko je odlučio da mladi ne idu na Evropska prvenstva? Čuo sam se s pojedinim kolegama i mogu reći da Upravni odbor nikakav stav o tome nije donio, kaže Jašarević
Član Upravnog odbora Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine Adnan Jašarević šokiran je izjavom predsjednika UO-a Aida Berbića da je “Upravni odbor odlučio da se otkažu nastupi svih mladih bh. selekcija na evropskoj sceni ove godine”.
Jašarević tvrdi da, izuzev Berbićeve poruke na Viber grupi Upravnog odbora prije nekoliko sedmica, niko dotad nije problematizirao status mlađih selekcija.
Novac se morao “roditi”
Pogotovo, kaže, niko spominjao mogućnost otkazivanja učešća, naročito nakon što su sve četiri selekcije u januaru uredno žrijebane za evropska prvenstva koja će se igrati ovog ljeta.
“To je sramota, novac se morao ‘roditi’. Nije način da se kaže ‘nema novca i gasi selekcije’ ili, kad svi rokovi praktično prođu, napiše ‘nađite novac pa idite na prvenstvo’.
Takve stvari ne mogu se rješavati putem poruka.
Pogotovo se ne može takva krupna odluka, koja direktno udara na našu košarkašku budućnost, donositi bez konsultacija sa strukom, odnosno Stručnim savjetom, pa tek onda razmatrati na Upravnom odboru.
Ovim činom, direktno se ruši ugled i Saveza i reprezentacija i šalje loša poruka našim talentima”, govori Jašarević za Raport.
Adnan Jašarević, član UO KS BIH
Jašarević odgovorno tvrdi da Upravni odbor nikad nije održao sjednicu na kojoj bi odlučivao o ukidanju četiri selekcije (kadeti i kadetinje, juniori i juniorke), barem za ovu godinu.
“Takav prijedlog niti se pojavio na Upravnom odboru, niti je stavljen na glasanje.
Ponavljam, samo smo u Viber grupi informirani da nema novca za mlade, a danas čujem da je ‘odlučeno’ da se otkazuju njihovi nastupi na evropskim prvenstvima.
Ko je to odlučio? Čuo sam se s pojedinim kolegama i mogu reći da Upravni odbor nikakav stav o tome nije donio.
Pričao sam i sa predstavnicima RS u Upravnom odboru, koji su u posljednje dvije godine mnogo uradili za mlađe selekcije. Ni oni nisu znali za ovo što se danas desilo”, kaže Jašarević.
Čak, naglašava Jašarević, da se Upravni odbor KSBiH i sastao, pitanje je da li bi mogao izglasati bilo kakvu legalnu odluku.
“Znate li Vi da je član Upravnog odbora Dario Plavčić, kojeg je delegirao Savez Herceg-Bosne, još 10. februara, poslao e-mail u kojem navodi da do održavanja sjednice Skupštine KSBiH i izbora novih predstavnika KS Herceg-Bosne u Upravnom odboru KSBiH, neće učestvovati u radu Upravnog odbora KSBiH?
A kako je već nedostajao jedan član u Upravnom odboru iz KSHB, mi smo ostali bez kvoruma, znači bez mogućnosti donošenja bilo kakve odluke na Upravnom odboru.
Ja sam zbog toga već 11. februara, pisao i tražio da se taj problem što prije riješi”, objašnjava Jašarević.
Nikakve povratne informacije nije bilo sve do aprila.
Tražili sjednicu Skupštine
“Potom, 14. aprila iz Košarkaškog saveza Herceg-Bosne stiže e-mail da su, napokon, nove odgovorne osobe upisane u registar i da traže sazivanje sjednice Skupštine Košarkaškog saveza BiH, kako bi njihovi kadrovi popunili mjesta u Upravnom odboru KSBiH i ostalim organima saveza”, kaže Jašarević.
No, umjesto da se odmah sazove sjednica Skupštine KSBiH kako bi Upravni odbor bio kompletiran, dešava se, za Jašarevića, nešto nevjerovatno.
“Umjesto da su dan nakon obavještenja iz KSHB počele pripreme za Skupštinu, opet ‘neko’ odlučuje da se sjednica Skupštine održi tek za dva mjeseca – 14. juna?
Zašto, čemu toliko odugovlačenje, kome to odgovara… kad se zna u kakvoj smo situaciji”, pita se Jašarević.
Što se tiče Berbića, Jašarević kaže da je on za njega “vršilac dužnosti” predsjednika Upravnog odbora Košarkaškog saveza BiH, jer u nadležnom ministarstvu nije upisan kao odgovorna osoba.
Jašarević potpuno otvoreno govori i o legendarnom bh. centru Dževadu Alihodžiću koji je prošlog jula predstavljen kao vršilac dužnosti generalnog sekretara Košarkaškog saveza BiH.
“Osjećam da je u određenom pogledu zloupotrijebljeno ime naše legende, jer on formalno nema nikakve ovlasti niti vidim da može utjecati na stvari koje bi bile u domenu njegovog posla, niti imamo adekvatnu komunikaciju s njim”, dodaje Jašarević.
Potom se dotakao selektora muške i ženske reprezentacije, Adisa Bećiragića i Emira Halimića.
Jašarević tvrdi da se Upravni odbor nikad nije izjasnio o produženju ugovora s Bećiragićem, niti je tema bilo koje sjednice bilo imenovanje Halimića.
Obje ove vijesti, o ugovoru za Bećiragića i imenovanju Halimića, javnosti je saopćio upravo Berbić.
“Nisam upoznat, a mislim niti većina drugih članova Upravnog odbora, ko je u ime Košarkaškog saveza BiH potpisao novi ugovor sa Adisom Bećiragićem, pod kojim uvjetima i, što je najvažnije, po čijem odobrenju?
Odluke mora donositi Upravni odbor, a ne pojedinac
Nemojte me shvatiti pogrešno, Bećiragić je zaslužio da dobije novi ugovor, ali odluku o tome, kao i o onome što će pisati u ugovoru, donosi Upravni odbor, shodno Statutu Košarkaškog saveza BiH, a ne pojedinac”, kaže Jašarević
Adis Bećiragić, selektor košarkaške reprezentacije BiH
Isto se, dodaje, odnosi na Halimića.
“Emir Halimić uživa moju podršku i dobio bi moj glas na sjednici.
Međutim, kako mogu glasati za njega kad nikad to pitanje nije došlo na dnevni red Upravnog odbora? Neka mi neko kaže, jer ja ne znam kao član Upravnog odbora, pod kojim uvjetima je angažiran Halimić, koje su njegove obaveze, šta je na sebe preuzeo Savez.
Jako mi je žao što u ovaj kontekst uopće uvlačim Bećiragića i Halimića, ljudi rade svoj posao i ne trebaju znati procedure u Savezu, poštujem ih kao osobe i kao trenere, ali želim da ilustriram kako se radi u našem savezu.
Znači, Aid Berbić sve radi samostalno, bez ičije saglasnosti, imam utisak da je čovjek umislio da je Savez njegovo privatno tijelo.
Recimo, nikad nisam obaviješten o održavanju nijedne pres konferencije. Ili, imamo Upravni odbor danas, a sutra u medijima pročitamo i vidimo fotografiju da je učestvovao na regionalnom sastanku svih saveza i iznosio neke stavove.
Kad pitam zašto kao član UO nisam informiran o tome, kaže mi ‘da je on to sa dvojicom potpredsjednika dogovorio’.
Zovem jednog od potpredsjednika, on mi kaže da pojma nema i da nije ni njega kontaktirao.
Funkcija predsjednika Upravnog odbora je da okuplja i koordinira rad sa ostalim članovima UO, ali ta komunikacija ne postoji posljednjih šest mjeseci…”, kaže Jašarević.
Komentirao je i današnje Berbićeve izjave o velikim novcima koje je KSBiH morao plaćati bivšim selektorima Vedranu Bosniću (seniori) i Milošu Pavloviću (seniorke), optužujući za to one koji su sklapali takve ugovore.
“To je zato što je svako sebi davao za pravo da potpisuje ugovore, da švrlja…”, rekao je Berbić.
Aid Berbić, predsjednik KS BiH
A Jašarević na to kaže:
“Pa, ko sjedi u Upravnom odboru već sedam godina i ko je vodio glavnu riječ kod potpisivanja tih ugovora?”
Kanton Sarajevo daje najviše
Komentira Jašarević i navode Berbića kako je OKK Sloboda, čiji je Berbić predsjednik, posudio 100.000 KM Košarkaškom savezu BiH.
“Kanton Sarajevo, čiji sam ja predstavnik u Upravnom odboru, jeste kanton koji najviše generalno odvaja za sport i, ako se već Berbić hvali Slobodinom posudbom, šta bi tek trebali reći ministar kulture i sporta KS Kenan Magoda ili njegov prethodnik Samir Avdić?
Oni su vjerovatno za ono što su dali Košarkaškom savezu BiH zaslužili da im se digne bista, ali oni se ne hvale time”, kaže Jašarević.
Nikad nije bilo novca…
Jašarevića posebno pogađa što se ovo desilo u periodu svojevrsne košarkaške euforije – od plasmana muške seniorske reprezentacije BiH na Eurobasket do povratka sarajevske Bosne u ABA ligu.
A za one koji ne znaju, Jašarević je bio prvi predsjednik KK Bosna-Royal nakon sporazuma iz 2014. godine kojim je ime i grb prvaka Evrope takmičarski preživio, barem kroz drugi klub.
“I u takvoj euforiji, mi treba da ‘poništavamo’ mlade selekcije?
Ni ranije nije bilo para, ali se uvijek nalazilo. Vjerujem da bi bilo tako i ovaj put, da su se ranije problemi iznijeli na vidjelo”, ističe Jašarević.
Francuska i Njemačka uputile su ‘non-paper’ svim članicama Evropske unije, u kojem se poziva na diplomatsku i političku akciju u Bosni i Hercegovini. Donosimo kompletan sadržaj ovog dokumenta.
U non-paperu koji su cirkulirale Francuska i Njemačka, poziva se na izolaciju rukovodstva Republike Srpske kao i na uvođenje sankcija – finansijskih prema entitetu RS, te političkih prema osobama koje izbjegavaju pravosuđe. Ove mjere predlažu se na nivou cijele EU.
Zapaženo je da se u dokumentu na djelovanje poziva i visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dokument je datiran na 12. maj i distribuiran pod nazivom „Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH“.
Sadržaj i prijedlozi iz ovog non-papera izazvali su reakcije u Srbiji, gdje je, povodom njegovog slanja, održana sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Na toj sjednici predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upoznao je prisutne sa sadržajem dokumenta.
Donosimo kompletan tekst non-papera Francuske i Njemačke poslanog svim članicama EU:
Ovaj dokument je ažurirani dokument podnesen 3. novembra 2023. i napisan je u svjetlu zaključaka Političkog i sigurnosnog komiteta (PSC) dogovorenih 26. marta 2025. koji su utrli put daljnjem aktivnom angažmanu država članica EU u vezi s tekućom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini. Njegov je cilj olakšati raspravu o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.
OBRAZLOŽENJE
Trenutna ustavna kriza u BIH najteži je izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. Tokom proteklih sedmica, radnje i pravni procesi unutar RS nakon prvostepene presude protiv predsjednika RS Milorada Dodika 26. februara 2025. otvoreni su napadi na ustavni poredak BiH.
Naime:
Odluka o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i radnji neustavnih institucija BiH od 26. februara 2025.
Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS od 27. februara 2025.
Zakon o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA) od 27. februara 2025.
Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS od 27. februara 2025.
Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija od 27. februara 2025.
Nacrt Ustava RS od 13. marta 2025.
Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. marta 2025.
Evropska unija i njezine države članice izrazile su, kako u različitim formatima tako i jednostrano, svoju nedvosmislenu osudu ovih djela, nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti institucija zemlje i temeljnim slobodama njezinih građana. Ovi akti su u suprotnosti s obvezama koje je BiH preuzela na svom putu prema EU, godinu dana nakon odluke Evropskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Evropska unija se u zaključcima Vijeća od 17. decembra 2024. osvrnula na moguće odgovore EU na radnje i aktere koji potkopavaju i ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet BiH. EU je naglasila potrebu za procjenom svih opcija i ozbiljnih posljedica dostupnih u alatima EU.
Evropska unija je nadalje potvrdila da je i dalje predana Općem okvirnom sporazumu za mir iz Daytona i Pariza i ustavnom poretku BiH. Štoviše, Evropska unija ozbiljno shvaća svoju odgovornost za stabilnost i mir u BiH i regiji Zapadnog Balkana.
CILJ
Lokalna odgovornost u mirnom rješavanju krize ostaje ključna. Lokalne vlasti i njihove akcije moraju upravljati situacijom. Vanjski utjecaj mora biti ograničen.
Cilj Evropske unije i dalje je pomoći u očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja se pridržava svojih obveza prema načelima i vrijednostima na kojima se temelji Evropska unija, demokratska društva i vladavina prava, te prema budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije.
Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava. Moraju se istražiti sve mogućnosti za ostvarenje ovog cilja.
Trajno rješenje krize zahtijevat će, posebno, potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka utvrđenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. za napredak u procesu pristupanja EU.
SLJEDEĆI KORACI
Sljedeće akcije trebale bi biti dio alata Evropske unije:
1) Finansijska podrška
Svaki projekt koji direktno ili djelomično koristi RS u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) trebao bi ostati obustavljen. Države članice trebale bi s Komisijom istražiti mogućnosti prekida dvaju obustavljenih projekata. Komisija bi se trebala suzdržati od predlaganja novih projekata korisnih za RS. Razvijeni su kriteriji za odmrzavanje ovih mjera nakon što vodstvo RS poduzme konstruktivne akcije. Države članice morat će se prethodno konzultirati.
EU bi se trebao obratiti drugim relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama poput Svjetske banke kako bi osigurao da usvoje sličan pristup.
Bilateralna finansijska pomoć projektima koji izravno ili djelomično koriste RS trebala bi se obustaviti.
2) Sankcije
Evropska unija trebala bi razmotriti ciljanu upotrebu okvira za restriktivne mjere (Odluka Vijeća 2011/173/ZVSP) s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, usvajajući restriktivne mjere protiv pojedinaca.
Očekujemo prijedloge visokog predstavnika/potpredsjednice u narednim sedmicama u tom pogledu.
U nedostatku konsenzusa na evropskom nivou, nacionalne mjere, uključujući ciljane pojedinačne mjere, poput nacionalnih zabrana putovanja, trebale bi se ispitati i koordinirati među državama članicama. Usvajanje mjera od strane pojedinačnih država članica EU trebalo bi biti popraćeno lokalnim rješenjima koja bi trebala biti prioritetna. Nacionalne mjere su privremene i reverzibilne restriktivne mjere kojima je cilj izazvati promjenu u ponašanju ciljanih subjekata i pojedinaca.
3) Proširenje
EU i njezine države članice trebaju naglasiti da su postupci RS u suprotnosti s evropskim putem Bosne i Hercegovine i interesima stanovništva BiH, uključujući stanovništvo Republike Srpske. Napredak u procesu pristupanja ovisit će o provedbi potrebnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. Istovremeno, EU i njezine države članice trebale bi usmjeriti svoju javnu komunikaciju na koristi evropskih integracija.
4) Kontakti s dužnosnicima RS
Informacije EU i njezinih država članica upućene dužnosnicima vlade RS ili SNSD-a trebale bi se usredotočiti na naglašavanje rizika daljnjeg provođenja neustavnog kursa predsjednika RS Dodika. Ove komunikacije trebale bi uključivati poruke o otvorenosti i spremnosti EU da smiri napetosti čim promjena politika postane vidljiva, te angažman s opozicijom RS i civilnog društva. Kontakti na visokom nivou s osuđenim ili optuženim čelnicima RS (M. Dodik, R. Stevandić i N. Višković) trebali bi se obustaviti.
