U potrazi za optimalnim zdravljem i dugovječnosti, naučnici često pozitivan primjer nalaze u plavim zonama – regijama s visokim postotkom stogodišnjaka. U njima mahom prevladavaju sljedeće karakteristike:

• Prehrana koja je uglavnom biljna, bogata povrćem, voćem, mahunarkama i cjelovitim žitaricama, uz ograničenu konzumaciju mesa.
• Redovita i umjerena tjelesna aktivnost kao dio dnevne rutine poput hodanja ili vrtlarenja.
• Snažne obiteljske veze, uključenost u zajednicu koje pružaju emocionalnu podršku i osjećaj pripadnosti.
• Osjećaj svrhe koji motivira pojedince i njihovim životima daje smisao.
• Prakse kao što su meditacija, molitva, drijemanje i provođenje vremena s voljenima snažni su alati u smanjenju stresa.

Osim toga, populacija plavih zona učestalo konzumira orašaste plodove za koje se unatoč visokom kalorijskom sadržaju smatra da doprinose zdravlju i dugovječnosti. Orašasti plodovi bogati su esencijalnim hranjivim tvarima i zdravim mastima pa su tako polinezasićene masti prisutne u orasima i pinjolima i podržavaju zdravlje srca te smanjuju upale. Mononezasićene masti se nalaze u bademima, pistacijama, pekan orasima i lješnjacima te pomažu u regulaciji razine kolesterola i poboljšavaju zdravlje srca. Iako brazilski orasi, indijski oraščići i makadamija sadrže veće količine zasićenih masti, također su bogati esencijalnim hranjivim tvarima poput selena, magnezija i proteina.

Uz to, orašasti plodovi su bogati prehrambenim vlaknima, proteinima i vitaminima poput vitamina E, kalija i folata. Zajedno, ove hranjive tvari podržavaju zdravlje srca, kognitivne funkcije i imunitet.

Potaknuti tim dobrobitima, stručnjaci inicijative Plavih Zona analizirali su više od 150 prehrambenih studija kako bi identificirali optimalnu mješavinu orašastih plodova za dugovječnost. Idealnu mješavinu podijelili su na Instagram društvenoj mreži, a ona uključuje:

• Bademe: Bogati su vitaminom E i magnezijem, korisni za zdravlje kože i kostiju.
• Kikiriki: Puni su proteina i folata, ključnih za rast i obnovu stanica.
• Indijske oraščiće: Dobar su izvor magnezija bitnog za funkciju mišića i živaca.
• Brazilske orahe: Sadrže visok udio selena koji je povezan s manjim rizikom od određenih vrsta raka.
• Orahe: Sadrže alfa-linolensku kiselinu i omega-3 masne kiseline važne za zdravlje mozga.

Redovita konzumacija ovih orašastih plodova povezana je s nižim razinama holesterola, poboljšanom kognitivnom funkcijom i smanjenim rizikom od hroničnih bolesti poput srčanih oboljenja i dijabetesa.

Preporučena dnevna količina je dvije šake miješanih orašastih plodova, što iznosi približno 30 grama po šaci i kako navode preporuke plavih zona, obećava dulji život za čak dvije do tri godine. Uz to, ne zaboravite da orašasti plodovi koji se moraju ljuštiti, poput pistacija ili oraha, mogu usporiti konzumaciju i pridonijeti svjesnijem načinu jedenja, potencijalno smanjujući ukupni unos kalorija.