Cirih je odobrio okvir za pilot-projekat četvorodnevne radne sedmice, kojim bi sedmično radno vrijeme bilo smanjeno sa 42 na 35 sati uz zadržavanje postojećih plata. Eksperiment bi trajao godinu, uz mogućnost produženja, ali još nije poznato koje će gradsko odjeljenje biti uključeno. Model bi mogao obuhvatiti i zaposlene u smjenama.
Pilot-projekat čeka izbor gradskog odjeljenja
Okvir za eksperiment odobrila je gradska vlada Ciriha, nakon što su prijedlog 2023. godine pokrenule ljevičarske stranke u gradskom parlamentu. Inicijativa je tada prošla tijesnom većinom, sa 60 glasova za i 57 protiv, što pokazuje da je pitanje kraćeg radnog vremena izazvalo podijeljena mišljenja.
Plan predviđa da pilot-projekat traje 12 mjeseci, uz mogućnost da bude produžen za još jednu godinu. Ipak, gradske vlasti još nisu odlučile koje će odjeljenje učestvovati, pa nisu poznati ni konačan obim eksperimenta ni način njegovog sprovođenja.
Četvorodnevna radna sedmica u ovom modelu ne bi nužno značila potpuno iste rasporede za sve zaposlene. Predviđeno je da budu obuhvaćeni i radnici koji rade u smjenama, među kojima su policajci, zaposleni u javnom prevozu i njegovatelji.
Iste plate uz kraću sedmicu rada
Najvažnija odredba prijedloga jeste da bi zaposleni zadržali postojeće plate iako bi radili 35 sati sedmično. To predstavlja značajno smanjenje u odnosu na sadašnjih 42 sata, pa bi pilot trebalo da pokaže može li se takav raspored primijeniti bez narušavanja javnih usluga.
Ako bi se model proširio na kompletnu gradsku administraciju, procjenjuje se da bi dodatni troškovi mogli dostići oko 118 miliona eura. Istovremeno, bilo bi potrebno zaposliti do 1.500 novih radnika kako bi se nadomjestilo skraćeno radno vrijeme.
Na nivou Kantona Cirih sličan prijedlog nije dobio potrebnu podršku. Kantonalni parlament ga je u septembru 2024. godine odbacio sa 111 glasova protiv i 57 za, čime je kantonalna inicijativa za kraću radnu sedmicu zaustavljena.
Podijeljena očekivanja od kraćeg radnog vremena
Protivnici kraće radne sedmice upozoravaju da bi takav pristup mogao dodatno pogoršati nedostatak radne snage. Prema njihovim procjenama, veći broj zaposlenih i viši troškovi plata mogli bi predstavljati ozbiljan teret za gradsku administraciju i javne službe.
Zagovornici pilot-projekta ukazuju na moguće zdravstvene koristi i bolje usklađivanje privatnog i poslovnog života. Kao dodatni argument navode pozitivna iskustva iz drugih zemalja i kompanija koje su ispitivale kraće radno vrijeme.
Konačna procjena zavisit će od rezultata eksperimenta, ukoliko bude proveden u planiranom obliku. U slučaju uspjeha, Cirih bi mogao postati još jedan evropski grad koji provjerava može li se raditi manje, uz očuvanje plata i kvaliteta javnih usluga.
Izvor: BUKA