U Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno nema prijavljenih slučajeva bolesti uzrokovane virusom Zapadnog Nila, saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Iako su slučajevi zabilježeni u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, stručnjaci poručuju da nema razloga za paniku. Istovremeno, preporučuju preventivnu zaštitu od uboda komaraca i spremnost zdravstvenog sistema.
U FBiH nema prijavljenih slučajeva
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH potvrdio je da u ovom entitetu trenutno nema prijavljenih slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila. Direktor Zavoda, doc. dr. sc. prim. Siniša Skočibušić, poručio je da javnost može biti mirna i da nema razloga za paniku.
Pažnja javnosti pojačana je nakon što su u Hrvatskoj tokom jula i augusta potvrđena tri slučaja zaraze. U Sjevernoj Makedoniji evidentirana su 44 slučaja groznice Zapadnog Nila, dok je pet oboljelih preminulo, a tri pacijenta su se prema dostupnim informacijama nalazila u veoma teškom stanju.
Prvi ovogodišnji slučaj u Sjevernoj Makedoniji registrovan je 15. maja, a početkom augusta epidemija je proglašena u nekoliko općina Skoplja i okolnim područjima. Skočibušić ipak podsjeća da je bolest i ranijih godina sporadično bilježena na području Bosne i Hercegovine.
Većina infekcija prolazi bez simptoma
Prema riječima direktora Zavoda, približno 80 posto infekcija prolazi bez simptoma i većih zdravstvenih poteškoća. Kod manjeg broja zaraženih mogu se pojaviti temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, osip te drugi simptomi slični gripi.
U rijetkim, težim slučajevima infekcija može zahvatiti centralni nervni sistem. Tada postoji mogućnost razvoja meningitisa ili virusnog encefalitisa, zbog čega je važno da se eventualni simptomi pravovremeno prepoznaju i da pacijenti dobiju odgovarajuću medicinsku procjenu.
Virus Zapadnog Nila prenosi se ubodom zaraženog komarca, a najveći broj infekcija bilježi se tokom toplijih mjeseci. Virus se prirodno održava između komaraca i ptica, dok ljudi i drugi sisari nisu značajan izvor njegovog daljnjeg širenja.
Prevencija počinje zaštitom od komaraca
Građani mogu smanjiti rizik uklanjanjem stajaće vode iz saksija, bačvi, odbačenih guma i drugih posuda. Zavod preporučuje i postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata, čime se smanjuje mogućnost ulaska komaraca u stambeni prostor.
Dodatna zaštita podrazumijeva nošenje odjeće dugih rukava u večernjim, noćnim i ranojutarnjim satima, kada su komarci najaktivniji. Preporučuje se i korištenje repelenata protiv komaraca, posebno na područjima gdje ih ima mnogo.
Skočibušić je naglasio da zdravstvene ustanove u FBiH imaju iskustva u prepoznavanju bolesti, dok je liječenje prvenstveno simptomatsko i potporno. Pozvao je laboratorije da osiguraju dovoljne količine reagensa kako bi eventualni slučajevi bili pravovremeno dijagnosticirani, a epidemiološka situacija adekvatno praćena.
Izvor: Radio Sarajevo