Raif Dizdarević, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i jugoslovenskih državnika i diplomata, preminuo je 2. septembra u Sarajevu, u 100. godini života. Tokom posljednjih godina često je govorio o Bosni i Hercegovini, političkoj odgovornosti, antifašizmu i stanju građanske politike. Njegove poruke bile su direktne, kritične i zasnovane na dugom državničkom iskustvu.
Raif Dizdarević upozoravao na udaljavanje politike od građana
U razgovoru iz marta 2021. godine Dizdarević je ocijenio da je tadašnja vlast sve više odvojena od svakodnevnog života građana. Posebno je kritikovao političke aktere koje je smatrao najodgovornijim za stanje u zemlji, navodeći da njihovo djelovanje ne odgovara potrebama i sudbini ljudi u Bosni i Hercegovini.
Upozoravao je i na nezadovoljstvo koje se godinama nakupljalo među građanima. Dizdarević je govorio da je bio začuđen dugotrajnom strpljivošću naroda, te upozorio kako bi i manji incident mogao pokrenuti snažno ispoljavanje ogorčenja. Njegova ocjena bila je usmjerena na posljedice političke neodgovornosti.
Kada je govorio o građanskim i lijevim strankama, Dizdarević je insistirao da promjena stanja mora imati prednost pred organizacionim i personalnim pitanjima. Smatrao je da se rasprava o ujedinjenju prečesto svodila na funkcije i pozicije, umjesto na programe, djelovanje i odgovornost prema društvu.
Jedinstvo akcije važnije od podjele funkcija
Dizdarević je smatrao da političko okupljanje ne smije početi pitanjem ko će zauzeti koju poziciju. Prema njegovim riječima, najprije je trebalo djelovanjem i promjenama pripremiti grupaciju za izbore, a tek potom razgovarati o kandidatima koji bi mogli ostvariti postavljene ciljeve.
Upozoravao je da improvizacija i insistiranje na organizacionim rješenjima mogu otežati svako stvarno ujedinjavanje. Govorio je o potrebi jedinstvene akcije, a ne samo ujedinjenih grupa, uz ocjenu da politički akteri nisu pokazali dovoljno duboko razumijevanje vlastite odgovornosti u društvu.
Posebno je bio zabrinut zbog djelovanja nacionalističkih snaga u Bosni i Hercegovini. Dizdarević je poručivao da mora postojati realna opoziciona snaga, svojevrsna brana snagama koje ruše državu, te da pitanja kandidatura ne smiju potisnuti strateške i sudbinske potrebe zemlje.
Sarajevo, Bogić Bogićević i antifašističko naslijeđe
Govoreći o pokušajima političke opstrukcije izbora Bogića Bogićevića za gradonačelnika Sarajeva 2021. godine, Dizdarević je taj proces opisao kao političku kupoprodaju i prljavu igru iza scene. Smatrao je da je Bogićević bio doveden u situaciju da štiti vlastiti moralni integritet i ugled grada.
Dizdarević je apelovao na većinski pošteni dio Gradskog vijeća da odbije nastavak takvog procesa. Za njega je moralni integritet bio jedna od ključnih kategorija političkog djelovanja, jednako važna kao i formalne odluke, stranački dogovori ili raspodjela funkcija.
Kao učesnik Narodnooslobodilačke borbe u partizanskim redovima, posebno je snažno govorio o antifašizmu i historijskom revizionizmu. Povodom mise za žrtve Bleiburga u Sarajevu 2020. godine, ocijenio je taj događaj političkom provokacijom i izrazio ogorčenje zbog njegovog održavanja u gradu antifašističke tradicije.
Izvor: Radio Sarajevo
