Muzej islamske kulture i umjetnosti u Sarajevu spreman je za svečano otvorenje u historijskim objektima Gazi Husrev-begovog hanikaha i Kuršumlija medrese. Stalna postavka obuhvata vrijedne predmete povezane s islamskom umjetnošću, vakufom, zanatstvom i tekstilnim naslijeđem. Među posebno značajnim eksponatima su pokrivač s mezara poslanika Muhammeda, a.s., Banjalučka serdžada i stari rukopis.
Postavka smještena u tri historijska prostora
Muzej je osnovala Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, a njegova postavka raspoređena je u Gazi Husrev-begovom hanikahu, Kuršumlija medresi i Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Objekti hanikaha i medrese imaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, čime izloženi predmeti dobijaju dodatni historijski okvir.
U hanikahu su eksponati predstavljeni kroz teme ljepote u islamskoj umjetnosti i sufizmu. Postavka istovremeno govori o duhovnosti, ali i o susretima, prožimanju i preplitanju različitih kultura, povezujući predmete iz zbirke sa širim islamskim kulturnim prostorom.
Kuršumlija medresa posvećena je instituciji vakufa, svakodnevnom životu, zanatskom umijeću i tekstilnom naslijeđu. Takav raspored omogućava da posjetioci različite segmente kulturne historije upoznaju kroz zasebne cjeline, smještene u prostorima koji su i sami dio naslijeđa Sarajeva.
Pokrivač s mezara poslanika među najvrjednijim predmetima
Kustosica Selma Pandžić među eksponatima na koje su u Muzeju posebno ponosni izdvaja pokrivač s mezara poslanika Muhammeda, a.s. Vrijedni predmet muslimanima Bosne i Hercegovine poklonio je sultan Abdulaziz, a danas je dio postavke u Gazi Husrev-begovom hanikahu.
Prema objašnjenju kustosice Pandžić, ovaj eksponat svjedoči o dubokoj povezanosti muslimana iz Bosne i Hercegovine sa svetim islamskim mjestima Mekkom i Medinom. Njegova prisutnost u muzejskoj zbirci povezuje lokalno naslijeđe sa važnim mjestima islamske duhovnosti.
U hanikahu se nalazi i Banjalučka serdžada, prepoznatljiva po velikom formatu. Nije često korištena za obavljanje namaza, već je služila kao ukras na zidovima i simbol prestiža; prvi put se spominje 1690. godine, a izrađivana je do prve polovine 19. stoljeća.
Rukopis el-Gazalija čuva trag višestoljetne učenosti
Banjalučka serdžada kroz vrijeme je mijenjala stilske karakteristike, od osmanskog baroka do kasnijih rješenja sa življim bojama i drugačije stiliziranim motivima. Te promjene pokazuju kako su se umjetnički izrazi razvijali tokom perioda u kojem je serdžada izrađivana i korištena.
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci izložen je rukopis djela Ihya' 'Ulum ad-Din, čiji je autor islamski učenjak Abu Hamid Muhammed el-Gazali. Kustosica Pandžić navodi da je posebnost rukopisa u tome što je prepisan za života samog autora.
Riječ je o najstarijem rukopisu u fondu Gazi Husrev-begove biblioteke, starijem i od Povelje Kulina bana i Hagade, kako ističe kustosica Pandžić. Muzej islamske kulture tako predstavlja predmete koji svjedoče o kulturnom, umjetničkom i duhovnom naslijeđu muslimana Bosne i Hercegovine.
