Žana Merkus bila je nasljednica iz bogate holandske porodice koja je svoj život podredila idealima, humanitarnom radu i revolucionarnim pokretima. Podržavala je Garibaldija, bila povezana s Pariškom komunom i gradila bolnice u Jerusalimu. Tokom Hercegovačkog ustanka stigla je među ustanike, a umrla je gotovo bez novca i zaboravljena.
Od privilegovanog djetinjstva do humanitarnog rada
Žana Merkus rođena je u Holandiji kao kćerka guvernera tadašnje holandske Istočne Indije, današnje Indonezije. Odrasla je u svijetu privilegija i naslijedila veliko bogatstvo, ali ga nije koristila za miran i povučen život. Umjesto toga, odlučila je pomagati ljudima i pokretima koje je smatrala pravednim.
Na njene životne izbore uticala je i fascinacija Jovankom Orleankom. Tokom XIX vijeka povezivala se s različitim revolucionarnim i oslobodilačkim krugovima, što je bilo neuobičajeno za ženu iz imućne evropske porodice. Njeno djelovanje spajalo je lični idealizam, politički angažman i spremnost na odricanje.
Merkus je podržavala Garibaldija u Italiji, a bila je povezana i s Pariškom komunom. Dio nasljedstva usmjeravala je u humanitarne projekte, među kojima se navodi i izgradnja bolnica u Jerusalimu. Njen put zato nije bio vezan samo za političke ciljeve, već i za konkretnu pomoć ljudima.
Žana Merkus među ustanicima u Hercegovini
Posebno mjesto u njenoj biografiji zauzima Hercegovački ustanak, koji je trajao od 1875. do 1878. godine. Prema istorijskim zapisima, Žana Merkus stigla je među ustanike i nije ostala tek posmatrač događaja. Njeno prisustvo predstavljalo je rijetku pojavu u tadašnjim društvenim i ratnim okolnostima.
Bila je bogata nasljednica iz Zapadne Evrope koja se odrekla udobnosti i priključila ljudima angažovanim u velikom ustaničkom pokretu na Balkanu. Zbog toga je brzo postala svojevrsna senzacija. Priče o njoj širile su se od Trsta i Dubrovnika, preko Trebinja i Hercegovine, sve do Beograda.
Mnoštvo ljudi dolazilo je da je vidi, a pažnju su privlačili njen izgled, ponašanje i životna priča. U vremenu bez savremenih medija, njena neobična biografija učinila ju je javno prepoznatljivom ličnošću. Putovala je, ulazila u političke krugove i pojavila se među hercegovačkim ustanicima.
Od velike slave do zaborava
Iako je svojevremeno privlačila pažnju širom Balkana i Evrope, slava Žane Merkus nije dugo trajala. Veliki dio nasljedstva potrošila je podržavajući pokrete i ljude za koje je vjerovala da zaslužuju pomoć. Na kraju je ostala bez materijalne sigurnosti koju joj je porijeklo moglo obezbijediti.
Život je završila osiromašena i gotovo zaboravljena, daleko od nekadašnje javne pažnje. Njena sudbina posebno je upečatljiva zbog suprotnosti između velikog bogatstva kojim je raspolagala i završetka bez novca. Uprkos tome, za sobom je ostavila trag u različitim evropskim i bliskoistočnim pričama.
Sjećanje na ovu neobičnu ženu danas pokušava obnoviti knjiga Antonije Žalice „Žana Merkus – O mirisu krvi i baruta“. Romansirana biografija predstavljena je nakon Trebinja i u Sarajevu, ponovo otvarajući pitanje njenog mjesta u istoriji Hercegovine. Njena priča tako dobija priliku da bude ispričana novim generacijama.
