Na kandidatskim listama za Opće izbore u Bosni i Hercegovini mogu se naći osobe protiv kojih se vode krivični postupci, ali i pravomoćno osuđeni kandidati. Izborni zakon takvu mogućnost uglavnom dopušta, dok izuzetak predstavljaju presude za ratne zločine. Takva pravila ponovo otvaraju pitanje političke odgovornosti i uloge birača.
Šta Izborni zakon BiH dopušta kandidatima
Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, osoba protiv koje se vodi krivični postupak može se kandidirati na izborima. Isto se odnosi i na većinu pravomoćno osuđenih osoba, pod uslovom da se ne nalaze na izdržavanju zatvorske kazne. Zakon, dakle, ne isključuje automatski sve osobe s presudama.
Izmjenama Izbornog zakona iz 2024. godine uvedena su dodatna ograničenja za osobe osuđene za ratne zločine. Pravni stručnjak Arben Murtezić podsjeća da takve osobe ne mogu biti kandidati ako su za ratne zločine osuđene pred bilo kojim sudom u Bosni i Hercegovini ili međunarodnim sudom.
Murtezić ističe da je istim zakonskim okvirom značajno proširena mogućnost kandidiranja. Obrazloženje je, prema njegovim riječima, da se demokratsko pravo kandidature ne treba olako uskraćivati. Ipak, upravo ta širina pravila omogućava da se na listama pojave kandidati s presudama, osim kada postoji izričita zakonska zabrana.
Upozorenja o političkoj odgovornosti
Direktor BIRN-a Denis Džidić smatra da se nedovoljno pažnje posvećuje osobama koje su pravomoćno osuđene za izborne prevare, pomoć pri zapošljavanju ili zloupotrebu položaja. Prema njegovoj ocjeni, takvi slučajevi trebali bi biti važni u raspravama o vladavini prava i reformama koje Bosna i Hercegovina provodi na putu prema Evropskoj uniji.
Politolog Marko Lucović upozorava na nedostatak političke kulture, dijaloga i odgovornosti prema biračkom tijelu. Posebno problematičnim smatra pitanje obavljanja važnih političkih funkcija, jer prisustvo osuđenih osoba na izbornim listama utiče na povjerenje javnosti u institucije i političke stranke.
Sagovornici upozoravaju da zakonska mogućnost kandidature ne znači i političku prihvatljivost. Stranke imaju mogućnost da procijene koga će kandidirati, dok birači na izborima odlučuju kome će ukazati povjerenje. Zbog toga se odgovornost ne završava na provjeri ispunjavaju li kandidati formalne uslove.
Sistem koji otvara pitanje povjerenja birača
Sociolog Srđan Vukadinović ukazuje na proturječnost postojećeg sistema. Osoba koja obavlja javnu funkciju može izgubiti mandat nakon pravomoćne presude, dok osoba s pravomoćnom presudom istovremeno može učestvovati na izborima, zavisno od okolnosti slučaja i vrste izrečene kazne.
Takva razlika, prema Vukadinovićevom tumačenju, predstavlja svojevrsni nonsens. Ona pokazuje da posljedice presude nisu u svim situacijama iste, posebno kada se porede status već izabranog funkcionera i mogućnost kandidiranja osobe koja se nalazi izvan zatvorske kazne.
Sagovornici ocjenjuju da kandidiranje osoba protiv kojih se vode postupci ili koje su već pravomoćno osuđene govori i o demokratskom kapacitetu Bosne i Hercegovine. Istovremeno, naglašavaju da dio odgovornosti ostaje na biračima, koji svojim glasovima odlučuju kakve će političke predstavnike dobiti.
