Njemačku potresa slučaj u kojem su osobe pod krivičnim istragama uključene u program za ostanak u zemlji. U Kelnu se protiv 76 od 153 migranta vode postupci za različita krivična djela, dok gradske vlasti naglašavaju da istraga sama po sebi ne znači krivicu. Afera je otvorila pitanja o provjeri dosijea i politici deportacije.
U Kelnu 76 osoba obuhvaćeno istragama
Prema podacima koje je potvrdila gradska uprava Kelna, od 153 migranta uključenih u gradski program za sticanje prava na ostanak, protiv 76 vode se krivične istrage. Ti postupci obuhvataju gotovo 100 zasebnih predmeta, a većina osoba potiče iz zemalja zapadnog Balkana.
Riječ je o ljudima koji imaju obavezu napuštanja Njemačke, ali im je kroz program omogućeno da pokušaju regulisati svoj status. Među djelima koja se spominju u istragama su silovanje, seksualno zlostavljanje djece, širenje dječije pornografije, oružana razbojništva i nanošenje teških povreda.
U predmetima se navode i sumnje na trgovinu kokainom i pranje novca. Posebnu pažnju privukao je slučaj 16-godišnjaka koji je, prema dostupnim podacima, tokom boravka u programu bio predmet istrage zbog sumnje na teško silovanje i nanošenje teških povreda.
Slučaj maloljetnika dodatno pojačao reakcije
Protiv tog maloljetnika vodila se istraga i zbog vožnje bez dozvole, kao i zbog učešća u oružanom sukobu klanova. U tom incidentu četiri osobe su povrijeđene vatrenim oružjem i noževima, prema podacima navedenim u slučaju koji je dospio u javnost.
U gradskoj upravi Kelna ističu da postojanje policijske ili tužilačke istrage ne znači da je osoba kriva. Prema pravilima koja su važila od 2021. godine, prepreka za ulazak u program bila je pravosnažna zatvorska kazna u trajanju od najmanje šest mjeseci.
Ipak, slučaj je otvorio pitanje koliko su detaljno provjeravani dosijei prije uključivanja u program za ostanak. Posebno se propituje način na koji su nadležni procjenjivali osobe s dugotrajnim statusom tolerisanog boravka, poznatim kao Duldung, prije nego što im je ponuđena podrška za integraciju.
„Kesfeldska lista“ pokrenula pitanje kontrole
U središtu afere nalazi se takozvana „Kesfeldska lista“ iz jeseni 2024. godine. Centralna kancelarija za strance u Kesfeldu tada je ponudila Kelnu pomoć u hitnom pribavljanju zamjenskih putnih isprava za 471 odbijenog tražioca azila sa zapadnog Balkana, kako bi se omogućila deportacija.
Gradski odjel nadležan za pravo na ostanak odbio je tu ponudu, uz obrazloženje da osobe s dugotrajnim Duldungom treba pokušati integrisati uz pomoć socijalnih pedagoga. Od 218 osoba s tog popisa koje su uključene u projekat, za 119 je naknadno utvrđeno da su imale policijski dosije.
Slične nepravilnosti spominju se i u drugim dijelovima Sjeverne Rajne-Vestfalije, uključujući Aachen. Kada se saberu podaci regionalnih kancelarija iz Coesfelda i Une, oko 2.100 osoba s obavezom napuštanja Njemačke povezuje se s približno 12.000 krivičnih istraga, što je izazvalo zahtjeve za reviziju sistema.
