Stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić govorio je o sigurnosnoj situaciji u BiH, ratovima na prostoru bivše Jugoslavije i globalnim krizama. Posebno je iznio svoje procjene o tome da ratni procesi u regionu nisu u potpunosti okončani, kao i o mogućim posljedicama ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Kalinić tvrdi da ratni procesi u regionu nisu završeni
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Kalinić je kazao da rat i raspad Jugoslavije, prema njegovom mišljenju, nisu završeni. Kao neriješena pitanja naveo je BiH, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, južnu Srbiju, Vojvodinu i Kosovo, dok je Dejtonski sporazum opisao kao okvir koji je BiH učinio posebno osjetljivim prostorom u Evropi.
Kalinić je govorio i o načinu na koji se ratovi devedesetih predstavljaju u Srbiji. Osvrćući se na rat u Hrvatskoj, kritikovao je, kako je rekao, zanemarivanje uloge Srbije u događajima oko Vukovara i podsjetio na napade na grad, kao i na podršku dijela javnosti vojnim operacijama.
U vezi s operacijom Oluja, iznio je svoje viđenje prema kojem su srpske snage povlačenje počele prije njenog početka. Također je tvrdio da bi ishod rata mogao biti drugačiji da nije bilo odluka tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, navodeći i blizinu hrvatskih trupa Banjoj Luci.
O Srebrenici iznio političke i historijske interpretacije
Dio razgovora odnosio se na završne operacije rata u Bosni i Hercegovini i događaje u Srebrenici. Kalinić je iznio niz tvrdnji o odgovornosti različitih aktera, među kojima su Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Ratko Mladić, predstavljajući vlastite političke i historijske interpretacije.
Kritikovao je i ponašanje pripadnika holandskog bataljona UN-a tokom događaja u Srebrenici. Prema njegovoj tvrdnji, oni nisu pružili otpor kada je situacija eskalirala, dok je odgovornost za razvoj događaja pripisivao različitim akterima uključenim u ratna dešavanja.
Njegove ocjene o Srebrenici i ulozi pojedinaca iznesene su kao vlastiti stavovi i tumačenja. U razgovoru se, prema dostupnom materijalu, nije pozivao na dodatno obrazlaganje tih tvrdnji, već ih je predstavio u okviru šire procjene neriješenih posljedica ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Ukrajina i Bliski istok kao nova sigurnosna žarišta
Kalinić je ocijenio da bi eventualni završetak rata u Ukrajini mogao otvoriti prostor za nove sukobe u drugim dijelovima svijeta. Njegov stav je da interes velikog kapitala može doprinositi produžavanju ratova, što je sažeo tvrdnjom da postoji interes da rat bude permanentan.
Ukrajinsku vojsku opisao je kao jedinu ozbiljnu vojsku u Evropi, ali je istovremeno govorio o velikim gubicima Ukrajine u ratu protiv Rusije. Naveo je i procjene o padu broja stanovnika, podsjećajući da je Ukrajina nakon raspada Sovjetskog Saveza imala oko 51 milion stanovnika, a 2014. približno 44 miliona.
Govoreći o Izraelu i Palestini, Kalinić je kritikovao premijera Benjamina Netanyahua i ocijenio da bi stabilnost zahtijevala palestinsku državu uz međunarodne garancije. Razmatrao je i mogućnost sukoba Turske i Izraela, njegove šire posljedice, odnos NATO-a prema takvom scenariju te rizik upotrebe nuklearnog oružja.
