Suwałki koridor, uzak pojas između Poljske i Litvanije, ponovo je u središtu evropskih sigurnosnih strahova nakon vojnih vježbi Bjelorusije u njegovoj blizini. Ova približno 105 kilometara duga granica jedina je kopnena veza baltičkih članica NATO-a s ostatkom Saveza. Njegova ranjivost otvara pitanje kako bi Alijansa odgovorila na ograničeni potez Rusije ili Bjelorusije.
Geografski položaj koji zabrinjava NATO
Suwałki koridor proteže se između Poljske i Litvanije, a smješten je između Bjelorusije i ruske Kalinjingradske oblasti. Kroz ovaj prostor Litvanija, Latvija i Estonija povezane su kopnom s drugim članicama NATO-a, zbog čega se područje dugo smatra jednom od najosjetljivijih tačaka Saveza.
Bjelorusija je protekle sedmice održala velike vojne vježbe u blizini koridora. Prema navodima CNN-a, taj potez dodatno je uznemirio evropske zemlje, koje strahuju da bi Moskva mogla iskoristiti ranjivost lokacije za testiranje odlučnosti NATO-a.
Hipotetički scenario podrazumijevao bi raspoređivanje ruskih, moguće i bjeloruskih snaga na dijelu koridora. Takav potez mogao bi biti predstavljen kao ograničeni upad, a ne otvorena invazija, čime bi se dodatno povećala neizvjesnost oko reakcije Saveza.
Strah od hibridnih napada i eskalacije
Evropske zemlje posljednjih godina bilježe cyber napade, sabotaže, podmetanja požara, upotrebu dronova i napade na kritičnu infrastrukturu. Takve operacije mogu se izvesti bez jasnog prelaska praga koji bi označio početak konvencionalnog rata, što NATO-u otežava izbor odgovora.
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da bi Rusija mogla izvoditi napade dronovima ili projektilima na zemlje NATO-a i pokušati ih prikazati kao nesreće. Njemačka je ranije optužila Moskvu za napad dronom na civilni aerodrom, dok su američki tužioci podigli optužnice protiv pet osoba zbog navodne saradnje s ruskim obavještajnim službama.
U ovom kontekstu, eventualni pritisak na Suwałki koridor ne bi nužno imao cilj samo presijecanje kopnene veze s Baltikom. Prema analizama navedenim u materijalu, važniji cilj mogao bi biti podrivanje povjerenja u kolektivnu odbranu i produbljivanje podjela među članicama NATO-a.
Evropa jača pripreme za moguće krize
Francuski predsjednik Emmanuel Macron održao je povjerljivi obavještajni brifing s političkim liderima i najavio mjere za zaštitu kritične infrastrukture. Velika Britanija pozvala je građane da se pripreme za mogućnost rata, dok Njemačka priprema bolnice za mogući ruski napad.
Njemački kancelar Friedrich Merz govorio je o odlučujućim trenucima u odbrani slobode i mira u Evropi. Švicarska je usvojila novu strategiju nacionalne sigurnosti, a Sjedinjene Američke Države objavile su napredak prema uspostavljanju stalne vojne baze u Poljskoj.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je da Savez redovno uvježbava odgovor na scenarije povezane s koridorom i da bi napad izazvao razoran odgovor. Iskustvo rata u Ukrajini istovremeno pokazuje da odbrana zahtijeva otpornu energetsku i transportnu mrežu, bolnice, rezervne komunikacije i društvo spremno izdržati dugotrajan pritisak.
