Rasipanje hrane u svijetu dostiglo je približno 1,05 milijardi tona godišnje, što čini oko 19 posto hrane dostupne potrošačima. Najveći dio otpada nastaje u domaćinstvima, dok istovremeno između 608 i 696 miliona ljudi nema dovoljno hrane. Podaci ukazuju na dubok nesrazmjer između gubitaka u lancu ishrane i globalne gladi.
Domaćinstva stvaraju najveći dio otpada
Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za okoliš za 2024. godinu, domaćinstva stvaraju 60 posto ukupnog otpada od hrane. Sektor usluga hrane učestvuje sa 28 posto, dok se na maloprodaju odnosi preostalih 12 posto. Ovi podaci obuhvataju hranu koja se baci ili propadne prije konzumiranja.
Dio gubitaka nastaje i prije nego što namirnice stignu do prodavnica. Oko 13 posto ukupno proizvedene hrane izgubi se nakon žetve, što pokazuje da problem nije ograničen samo na ponašanje potrošača. Gubici se pojavljuju duž čitavog proizvodnog i lanca snabdijevanja.
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine upozorio je da smanjenje gubitaka zahtijeva djelovanje svih učesnika u prehrambenom lancu. To uključuje potrošače, prehrambeni sektor i institucije, uz pouzdane podatke, edukaciju i odgovarajuće javne politike.
Hrana se baca dok milioni gladuju
Nesrazmjer između bačene hrane i gladi posebno je izražen na globalnom nivou. Procjenjuje se da je tokom 2025. godine jedna od 13 osoba u svijetu bila suočena s glađu, odnosno između 608 i 696 miliona ljudi. Istovremeno, vrijednost bačene hrane premašuje bilion američkih dolara godišnje.
Prema procjenama Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, količina hrane koja se svake godine izgubi ili baci bila bi dovoljna za prehranu približno 1,26 milijardi ljudi. Taj podatak dodatno pokazuje razmjere problema, koji istovremeno ima humanitarni i ekonomski značaj.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 29. septembar Međunarodnim danom podizanja svijesti o gubicima i rasipanju hrane. Ovogodišnja tema je „Transformativni potencijal smanjenja gubitaka i rasipanja hrane“, s naglaskom na mogućnosti promjene postojećih praksi.
Smanjenje otpada važno za budućnost
Iz Zavoda navode da smanjenje rasipanja hrane može doprinijeti prehrambenoj sigurnosti i kvalitetu ishrane. Istovremeno se mogu smanjiti pritisak na prirodne resurse i emisije stakleničkih plinova, uz moguće povećanje produktivnosti i ekonomskog rasta. Zbog toga se problem posmatra i kroz ekološke i razvojne ciljeve.
Smanjenje otpada od hrane dio je Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Jedan od ciljeva jeste da se do 2030. godine prepolovi količina otpada po stanovniku u maloprodaji i među potrošačima, kao i da se smanje gubici duž proizvodnih i lanaca snabdijevanja.
Očekivani rast svjetske populacije dodatno povećava važnost ove teme, jer bi do 2050. godine broj stanovnika mogao dostići 9,7 milijardi. Zavod zato poziva na planiranje kupovine, pravilno čuvanje namirnica, smanjenje porcija, korištenje ostataka i redistribuciju viškova hrane.
