Sedamnaest godina nakon pokretanja postupka, Jakob Finci i dalje čeka provedbu presude iz Strasbourga kojom je utvrđena diskriminacija manjina u političkom sistemu Bosne i Hercegovine. Uoči općih izbora, za izraelski list Haaretz govorio je o nepromijenjenim pravilima, mogućoj kandidaturi i položaju Jevreja u savremenoj BiH.
Presuda iz Strasbourga ostala bez pune provedbe
Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, pokrenuo je postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava dok je bio ambasador BiH u Švicarskoj. Njegov predmet spojen je sa slučajem Derve Sejdića, lidera romske zajednice, jer su obojica ukazala na isti problem političkog sistema.
Finci i Sejdić tvrdili su da ustavna pravila pripadnicima manjina onemogućavaju kandidaturu za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Te su funkcije, prema postojećem uređenju, rezervirane za pripadnike Bošnjaka, Srba i Hrvata, dok su ostali građani iz tog procesa isključeni.
Evropski sud za ljudska prava presudio je u njihovu korist, ali gotovo dvije decenije kasnije ključne promjene nisu provedene. Finci je za Haaretz rekao da postupak nije pokrenuo samo zbog vlastitih političkih ambicija, već zbog sistema koji ograničava prava cijelih grupa građana.
Finci ne isključuje kandidaturu za Predsjedništvo
Govoreći o mogućnosti da se jednog dana kandidira za Predsjedništvo BiH, Finci je poručio da bi bio spreman prihvatiti kandidaturu ako Ustav bude promijenjen i njegova prijava bude prihvaćena. Istovremeno je, uz poređenje s godinama Joea Bidena, nagovijestio da možda dolazi vrijeme za odustajanje.
Njegov slučaj ponovo je otvorio pitanje dugotrajnog izostanka političke reforme u Bosni i Hercegovini. Kritike dolaze iz različitih dijelova društva, jer se smatra da sadašnji model ne samo da isključuje manjine nego i učvršćuje etnonacionalne podjele koje je trebao ublažiti.
Rahela Džidić, predsjednica Jevrejske općine Sarajevo, za Haaretz je stanje opisala kao period bez rata, ali i bez stvarnog mira. Prema njenim riječima, tri glavne etničke grupe više su se bavile izgradnjom vlastitih nacionalnih projekata nego zajedničke države Bosne i Hercegovine.
Više od 100.000 građana izvan ustavnog sistema
Prema navodima iz teksta, u Bosni i Hercegovini živi više od 100.000 ljudi koji su politički obespravljeni jer ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda. Jevrejska zajednica broji manje od 1.000 članova, a približno polovina njih živi u Sarajevu.
Vladimir Andrle, predsjednik La Benevolencije, humanitarnog i obrazovnog ogranka jevrejske zajednice, rekao je da se postojeći sistem koristi za izgradnju etnonacionalističkog narativa. Jevreji pritom nemaju vlastite političke predstavnike, iako su stoljećima dio društvenog i kulturnog tkiva Sarajeva.
Autor teksta podsjetio je na Emerika Bluma, sarajevskog Jevreja, preživjelog Holokausta i gradonačelnika koji je tokom 1980-ih u Sarajevo doveo Zimske olimpijske igre. Njegov primjer ostaje podsjetnik na doprinos manjinskih zajednica razvoju grada i zemlje, uprkos njihovoj političkoj isključenosti.
