Zimska njega kože zahtijeva više pažnje jer hladnoća, vjetar, grijanje i zagađen zrak mogu narušiti njenu zaštitnu barijeru. Dermatologinja Tamara Jovović Sadiković upozorava da crvenilo, peckanje i zatezanje nisu samo estetske tegobe, već mogu ukazivati na oslabljenu funkciju kože i povećanu osjetljivost.
Hladnoća slabi prirodnu zaštitu kože
Tokom hladnijih mjeseci koža je izložena kombinaciji niskih temperatura, vjetra i suhog zraka u zagrijanim prostorijama. Takvi uslovi mogu poremetiti ravnotežu kože, zbog čega ona postaje suha, zategnuta i osjetljivija na iritacije i upalne procese.
Posebno ranjive mogu biti osobe koje već imaju atopijski dermatitis, ekcem, rozaceju ili psorijazu. Jovović Sadiković ističe da su crvenilo, peckanje i osjećaj zatezanja mogući znakovi narušene zaštitne funkcije, a ne samo prolazne estetske smetnje.
Dermatologinja zaštitnu barijeru objašnjava poređenjem sa zidom: ćelije epidermisa čine svojevrsne cigle, dok lipidi, naročito ceramidi, djeluju kao vezivni materijal. Kada se ta ravnoteža naruši, koža može početi reagovati i na proizvode koje je ranije dobro podnosila.
Odabir proizvoda važniji je od količine
Zimska njega kože ne bi se trebala svesti samo na dodavanje hidratacije. Prema preporuci dermatologinje, korisno je birati preparate koji podržavaju obnovu epidermalnih lipida i sadrže ceramide, glicerol te druge sastojke usmjerene na očuvanje zaštitne funkcije.
Jedna od čestih grešaka jeste pretjerano korištenje agresivnih preparata, pilinga i aktivnih sastojaka u periodu kada je barijera već oslabljena. Dodatno mogu smetati umivanje vrućom vodom i nedovoljna hidratacija, posebno kod osjetljive kože.
Za osnovu rutine preporučuju se nježno čišćenje i dosljedna njega prilagođena stvarnim potrebama kože. Dermatologinja naglašava da nije presudna količina kozmetike, nego pažljiv odabir proizvoda koji pomažu koži da zadrži i obnovi svoju prirodnu zaštitu.
Zagađenje i UV zrake ne prestaju zimi
Kvalitet zraka također utiče na zdravlje kože. Suspendirane čestice PM2.5 i PM10, zajedno s drugim polutantima, mogu doprinositi oksidativnom stresu i upalnim procesima, što se povezuje s razgradnjom kolagena, pigmentacijama i prijevremenim starenjem.
Ovaj utjecaj posebno dolazi do izražaja u urbanim sredinama, poput Sarajeva, gdje su koncentracije štetnih čestica tokom zime često povišene. Jovović Sadiković govori o kožnom ekspozomu, odnosno ukupnom djelovanju okolišnih faktora na zdravlje i starenje kože.
Za zaštitu se savjetuju nježno čišćenje, očuvanje barijere, antioksidansi poput vitamina C i niacinamida te svakodnevna fotoprotekcija širokog spektra. Dermatologinja posebno preporučuje SPF 30–50, jer su UVA zrake prisutne tokom cijele godine i doprinose fotostarenju i pigmentacijama.
