Zaštita djece na internetu u Hrvatskoj dobila je dodatni mehanizam kroz status pouzdanog prijavitelja, dok Bosna i Hercegovina već ima sistem anonimnih prijava i SOS podršku. Hrvatski Centar za nestalu i zlostavljanu djecu od kraja jula zaprimio je 231 prijavu. Iskustva dvije zemlje otvaraju pitanje brzine i efikasnosti reakcije platformi i nadležnih institucija.
Hrvatska pojačala mehanizam prijavljivanja sadržaja
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti dodijelila je 23. jula Centru za nestalu i zlostavljanu djecu status pouzdanog prijavitelja. Status je uveden u skladu s evropskim Aktom o digitalnim uslugama, a platforme u Evropskoj uniji obavezane su da takve prijave obrađuju prioritetno i bez odgađanja.
Do 21. septembra Centar je zaprimio 231 prijavu i poslao 16 obavijesti velikim internetskim platformama. Najviše prijava odnosilo se na Telegram, dok su dodatne obavijesti upućene TikToku, Discordu i Meti, odnosno Instagramu. Namjenski kanali za pouzdane prijavitelje na nekim platformama uspostavljani su tokom septembra.
Rezultati postupanja razlikovali su se od platforme do platforme. TikTok je za dva dana riješio osam predmeta, uklonio dva računa i dvije objave, dok iz Centra navode da od Discorda i Mete nisu dobili odgovor, a Telegram nije potvrdio prijem prve obavijesti.
Prijave najčešće uključuju seksualno zlostavljanje
Centar je prijavljivao profile i objave kojima su djeca ismijavana i ponižavana, dijeljenje njihovih fotografija bez pristanka te objave sa seksualnim tvrdnjama o maloljetnicima. Discordu i Meti prijavljeni su računi povezani sa seksualnom ucjenom, kao i server na kojem je seksualni sadržaj bio dostupan maloljetnicima.
Telegramu su prijavljeni kanali i računi koji nude materijal seksualnog zlostavljanja djece, prikazuju nasilje ili prodaju pristup zatvorenim kanalima. Centar je upozorio i na mrežu kanala koja djeci, pod izgovorom ponuda za igre, prodaje zlonamjerni softver.
Od 23. jula putem obrasca Centra za sigurniji internet zaprimljeno je 95 prijava, a u 58 slučajeva prijavitelji su naveli seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece. Centar je Ministarstvu unutrašnjih poslova dostavio 40 izvještaja, među kojima se 13 odnosilo na materijal seksualnog zlostavljanja, a 11 na seksualnu ucjenu i iskorištavanje.
BiH ima sistem prijava, ali bez evropskog regulatornog okvira
U Bosni i Hercegovini Centar za sigurni internet, kojim upravlja MFS-EMMAUS, omogućava anonimno prijavljivanje nezakonitog i štetnog sadržaja putem platforme Sigurno dijete. Prema navodima Centra, prijave se prosljeđuju nadležnim institucijama i agencijama za provođenje zakona, a dostupna je i SOS linija za djecu, mlade i roditelje.
Tokom 2024. godine platforma Sigurno dijete zaprimila je 248 prijava, dok je SOS linija primila još 207 poziva. MFS-EMMAUS je u istom periodu educirao više od 2.200 djece, kao i više od 1.000 roditelja i više od 1.000 članova nastavnog osoblja o sigurnosti u digitalnom okruženju.
Centar za sigurni internet potpisao je s Federalnom upravom policije i Policijom Brčko distrikta protokole o prijemu, analizi i dostavljanju prijava policiji. Ipak, za razliku od Hrvatske, BiH nema regulatorni okvir Evropske unije ni status pouzdanog prijavitelja, pa ostaje otvoreno koliko brzo i obavezujuće sistem može reagovati kada je dijete ugroženo.
