Integritet izbornog procesa u Srbiji ozbiljno je narušen pritiscima na birače, administrativnim zastojima i zloupotrebom institucija, navode posmatrači i predstavnici Studentskog pokreta. Posebni problemi zabilježeni su među građanima u dijaspori, koji čekaju odgovore o registraciji i biračkim mjestima. CRTA istovremeno ukazuje na izrazitu neravnotežu u medijskom praćenju izbora u Srbiji.
Dijaspora suočena s administrativnim zastojima
Posmatrači CRTE zabilježili su pritiske na zaposlene u javnom sektoru, zloupotrebu rukovodećih položaja i organizovano dovođenje građana iz ranjivih grupa na potpisivanje. Materijal navodi da se, pored pritiska na birače, pojavljuju i sistemske prepreke povezane s diplomatsko-konzularnom mrežom Srbije.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je 11. septembra da birači s boravištem u inostranstvu mogu putem diplomatsko-konzularnih predstavništava podnijeti zahtjev za upis podatka o glasanju van zemlje. Rok je, prema tom obavještenju, bio najkasnije pet dana prije zaključenja jedinstvenog biračkog spiska, 3. oktobra 2026. godine u ponoć.
Aleksandra, studentkinja iz Beograda i članica Studentskog pokreta, tvrdi da hiljade građana u dijaspori čekaju rješenja. Prema njenim riječima, ambasade i konzulati u Londonu, Berlinu, Štutgartu i Frankfurtu danima ili sedmicama nisu odgovarali na pozive i elektronsku poštu, dok su brojni zahtjevi ostali neobrađeni.
Sporne informacije i zatvaranje biračkih mjesta
Aleksandra navodi da su predstavništva u Brnu i Kopru, pozivajući se na nedostatak kapaciteta, samoinicijativno odbila otvaranje biračkih mjesta. Ona ističe da je takva odluka u nadležnosti Republičke izborne komisije, dok je birače iz Singapura, prema njenim riječima, upućivalo u Džakartu, udaljenu gotovo 900 kilometara.
Prema njenom svjedočenju, građani dobijaju netačne informacije o postupku registracije i obavještenja da je njihov zahtjev proslijeđen RIK-u. Ona tvrdi da zakon predviđa slanje zahtjeva nadležnoj opštini, zbog čega birači ostaju zarobljeni između diplomatskih predstavništava i lokalnih uprava.
Dodatni pritisci, kako kaže Aleksandra, zabilježeni su u Milanu, gdje su birači navodno nagovarani da promijene grad glasanja bez jasnog obrazloženja. Protivrječne informacije stizale su i iz Hanovera i Hamburga, dok su birači iz Guangdonga i Hongkonga, prema njenim riječima, preusmjeravani u Peking bez pravnog osnova.
CRTA ukazuje na medijsku neravnotežu
Uprkos preprekama, organizatori navode da dijaspora pokazuje solidarnost i odlučnost. Broj građana koji prolaze obuke za kontrolore, prema njihovoj ocjeni, pokazuje da interes za ostvarivanje biračkog prava nije ugašen. Studentski pokret poručuje da svi zahtjevi zaprimljeni do 3. oktobra u 23:59 moraju biti obrađeni.
Monitoring CRTE obuhvatio je medijsko izvještavanje o izborima od 14. do 20. septembra. Prema nalazima te organizacije, predstavnicima vlasti pripale su dvije trećine ukupnog vremena na posmatranim nacionalnim televizijama RTS, Pink, Prva i Happy, dok je gotovo svaka druga sekunda posvećena opoziciji imala negativan ton.
CRTA navodi da je Studentska lista – Studenti pobjeđuju dobila 42 posto opozicionog medijskog vremena, ali da je 91 posto tog prostora bilo negativno intonirano. Aleksandar Vučić zauzimao je 46 posto vremena namijenjenog svim političkim akterima, dok je na RTS-u odnos vremena vlasti prema opoziciji iznosio 82 prema 18 posto.
