Depoziti građana BiH na kraju septembra dostigli su rekordnih 21,39 milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Novac se sve više zadržava u bankama, dok ekonomisti rast povezuju sa strahom od neizvjesnosti i manjkom razvijenih mogućnosti za ulaganje. Veći dio sredstava pritom nije klasično oročen.
Depoziti građana BiH porasli za 2,5 milijardi KM
Prema podacima Centralne banke BiH, depoziti stanovništva na kraju septembra bili su 2,5 milijardi KM, odnosno 13,3 posto veći nego u istom periodu prethodne godine. Ukupno su iznosili 21,39 milijardi KM i činili 52,1 posto svih depozita u bankarskom sektoru.
Raspored novca pokazuje da građani ne povećavaju samo klasičnu štednju. Oročeni i štedni depoziti iznosili su 6,26 milijardi KM, dok su depoziti po viđenju dostigli 4,13 milijardi KM. Na transakcijskim računima nalazilo se ukupno 11 milijardi KM.
Takva struktura ukazuje da značajan dio sredstava ostaje dostupan za svakodnevne potrebe, umjesto da bude dugoročno vezan. Rast ukupnih depozita zato ne znači automatski i jednako snažan rast oročene štednje, jer građani dio novca drže na računima radi lakšeg pristupa.
Strah od neizvjesnosti zadržava novac u bankama
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da građani novac prvenstveno čuvaju u bankama zbog straha od neizvjesne budućnosti. Kao dodatni razlog navodi nedostatak drugih mogućnosti za ulaganje, posebno u zemlji u kojoj tržište kapitala nije dovoljno razvijeno.
Pavlović je ocijenio da ljudi, kada je situacija nesigurna, odustaju od potrošnje i veća sredstva zadržavaju na računima. Prema njegovim riječima, građani zbog očekivanja stabilnije političke i ekonomske situacije odgađaju i veće kupovine, čak i kada su cijene povoljne.
Takvo ponašanje povezuje se sa potrebom da novac ostane siguran i brzo dostupan. Bankovni račun za mnoge građane predstavlja jednostavniju opciju od ulaganja u imovinu ili finansijske instrumente, naročito kada ne postoje dovoljno jasne i razvijene alternative.
Finansijska pismenost bez razvijenog tržišta nije dovoljna
Pavlović je komentarisao i inicijativu Centralne banke BiH za uspostavljanje Odbora za finansijsku edukaciju. On smatra da je obrazovanje mladih važno, ali upozorava da finansijska pismenost sama po sebi ne može riješiti problem ako građani nemaju konkretne mogućnosti za ulaganje.
Prema njegovoj ocjeni, razvoj finansijskog znanja mora pratiti razvoj tržišta kapitala. Domaće mogućnosti kupovine i trgovine akcijama veoma su ograničene, a među akcijama kojima se može trgovati izdvojio je Telekom Srpske.
Izbor drugih ulaganja, kako je naveo, zavisi od iznosa kojim građani raspolažu. Manji ulagači mogu razmotriti kupovinu zlatnih pločica u Evropskoj uniji, dok veći kapital može biti usmjeren u garažna mjesta ili nekretnine koje mogu donositi prihod od iznajmljivanja. Za one bez dovoljno sredstava, depoziti ostaju najdostupnija opcija.
