Studentska lista Srbije osvojila je 141 od ukupno 250 mjesta u Narodnoj skupštini Srbije, čime bi zemlja mogla dobiti jedan od najobrazovanijih parlamenata na svijetu. Među izabranima su astrofizičari, ljekari, hemičari, inženjeri i profesori. Nova grupacija najavljuje borbu protiv korupcije i veći uticaj stručnosti na javne politike.
Akademska zajednica ulazi u parlament
Među novim poslanicima nalaze se stručnjaci iz različitih oblasti, uključujući astrofizičara koji proučava evoluciju galaksija, inženjera elektrotehnike povezanog s projektovanjem robota i organskog hemičara koji je tokom pandemije radio na lijekovima protiv kovida 19. Tu su i brojni ljekari, ekonomisti, sociolozi i politikolozi.
Više od polovine izabranih predstavnika ima doktorske diplome iz nauke ili medicine, dok mnogi nemaju ranije političko iskustvo. Na prvom mjestu numerisane liste nalazi se kardiolog Ilija Srdanović, ali on nije zvanični lider pokreta, a njegova buduća politička uloga još nije precizirana.
Pokret je izrastao iz protesta nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Studenti su tražili transparentnu istragu i odgovornost, a podršku su im pružili profesori, istraživači, nastavnici i građani širom Srbije.
Najavljene promjene za nauku i univerzitete
Nova politička grupacija najavila je jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i sistem u kojem bi stručnost i rezultati imali veću ulogu. Za naučnu zajednicu rezultat predstavlja mogućnost drugačijeg odnosa države prema univerzitetima, istraživanju i visokom obrazovanju nakon godina pritisaka i politizacije.
Bioarheolog Sofija Stefanović ocijenila je pobjedu presudnom za univerzitete i navela da ona zaustavlja aktivno razgrađivanje visokog obrazovanja koje je, prema njenim riječima, sprovodio prethodni režim. Istovremeno, upozorila je da će obnova vladavine prava i obračun s korupcijom zahtijevati vrijeme.
Hemičarka Marija Lesjak poručila je da univerzitet mora slobodno istraživati, razmišljati i iznositi kritike bez straha od političkih posljedica. Među problemima se izdvaja i centralizovano upravljanje novcem kroz državni trezor, koje pojedini akademski radnici smatraju ograničenjem za samostalno planiranje razvoja fakulteta.
Reforme će zavisiti od konkretnih poteza
Program predviđa predvidljivije finansiranje nauke, nezavisan Fond za nauku i prestanak političkog miješanja u ocjenjivanje istraživačkih projekata. Najavljena je i podrška stručnjacima koji rade u inostranstvu, ali žele povratak u Srbiju, uz cilj da se zaustavi dugogodišnji odlazak obrazovanih ljudi.
Fizičar Miodrag Krmar ocijenio je da je dosadašnja raspodjela novca ozbiljno narušavala kvalitet naučnog rada. Molekularni biolog Željko Popović smatra da stručnost novih poslanika može pomoći reformisanju države, ali upozorava da promjene u istraživačkom sektoru neće biti jednostavne ni brze.
Pred novom grupacijom je formiranje vlade i određivanje budućeg pravca Srbije, dok broj akademskih titula sam po sebi ne garantuje uspjeh. Transformacija institucija i univerziteta tražiće političke dogovore i mjerljive rezultate, a budući potezi vlasti pokazaće da li će očekivanja naučne zajednice biti ispunjena.
