Finansiranje Ukrajine postalo je jedno od ključnih pitanja pregovora o budućem budžetu Evropske unije. Njemačka poručuje da bi mogla blokirati budžetski dogovor ako svih 27 članica ne prihvati nove obaveze prema Kijevu. Istovremeno, Češka, Slovačka, Mađarska i Bugarska odbijaju učestvovati u dodatnom finansiranju.
Novi zajam od 45 milijardi eura
Evropska komisija priprema prijedlog novog zajma Ukrajini vrijednog 45 milijardi eura. Garancije bi bile osigurane iz zajedničkog budžeta Evropske unije, a prijedlog bi, prema navodima osoba upoznatih s planovima, državama članicama trebao biti predstavljen u srijedu.
Kijev se suočava s rastućim finansijskim potrebama zbog posljedica ratnih razaranja i priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije. Procjene pokazuju da će u ukrajinskom budžetu naredne godine nedostajati približno 70 milijardi eura.
Evropska komisija već se obavezala osigurati dvije trećine tog iznosa, uz poziv ostalim zapadnim saveznicima da povećaju podršku. Novi paket bio bi zasnovan na modelu ranijeg zajma od 90 milijardi eura, ali je dodatni manjak otežao njegovo političko odobravanje.
Četiri države odbijaju nove obaveze
Za odobravanje zajma potrebna je jednoglasna saglasnost svih 27 članica EU. Češka, Slovačka i Mađarska, koje su ranije dobile izuzeće od plaćanja kamata, sada su zajedno s Bugarskom poručile da ne žele učestvovati u budućem finansiranju Ukrajine.
Njemački kancelar Friedrich Merz zbog toga je zaprijetio da Berlin neće podržati budžet Unije za period od 2028. do 2034. godine ako sve članice ne prihvate finansiranje Kijeva naredne godine i u budućnosti.
Njemačka je najveći uplatitelj u zajednički budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Ukrajine. Sve četiri države koje se protive dodatnom finansiranju iz evropskog budžeta primaju više novca nego što u njega uplaćuju, što dodatno povećava politički pritisak.
Budžet i pomoć Kijevu u istom paketu
Rasprave o višegodišnjem budžetu i finansijskoj pomoći Ukrajini sada su direktno povezane. Očekuje se da će obje teme biti na dnevnom redu sastanka evropskih lidera 26. i 27. novembra u Briselu, uz cilj da se konačni dogovor postigne do kraja godine.
Njemačka strategija izazvala je rezerve među pojedinim partnerima, koji upozoravaju da bi povezivanje pitanja moglo izgledati kao pritisak ili ucjena. Češki premijer Andrej Babiš poručio je Antóniju Costi da pomoć Ukrajini ne smije biti uslov za usvajanje narednog budžetskog okvira.
Zabrinutost postoji i zbog predstojećih izbora u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. U Francuskoj Marine Le Pen najavljuje obustavu podrške Ukrajini u slučaju pobjede, dok je irski premijer Micheál Martin kazao da ga povezivanje dva finansijska pitanja zabrinjava, iako razumije motive država koje su već mnogo doprinijele.

