Poremećaj opažanja lica: Karl u ljudima vidi svoju mačku Lunu

0
1
Ilustracija muškarca koji u ljudskim licima vidi crte mačke
Vrijeme čitanja: 2 min

Rijetki poremećaj opažanja lica pojavio se kod 28-godišnjeg muškarca nakon operacije mozga, kada je počeo u ljudskim licima prepoznavati crte svoje mačke Lune. Ponekad se događa i suprotno, pa se osobine ljudi prenose na mačku i druge osobe. Naučnici ovaj slučaj povezuju s promjenama u obradi vizuelnih informacija.

Kako se mijenja doživljaj lica

Muškarac, poznat pod imenom Karl, živi na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država. Neobična iskustva traju oko dvije godine, od operacije kojom je uklonjen splet krvnih sudova poznat kao arteriovenska malformacija, a koji je mogao izazvati krvarenje u mozgu.

Kada tokom dana sretne različite ljude, u njihovim licima može vidjeti pojedine crte svoje mačke Lune. Ako ujutro najprije pogleda neku osobu, njene osobine mogu se kasnije pojaviti na Lunином licu, ali i na licima drugih ljudi koje susretne.

Istraživači navode da epizode često traju nekoliko sati, a ponekad i cijeli dan. Lica pritom ne izgledaju kao da su na njih naknadno zalijepljene tuđe crte, već promjene djeluju skladno i prilagođavaju se uglu gledanja ili udaljenosti.

Šta znači poremećaj opažanja lica

Slučaj je opisan u časopisu Cortex, a proučavali su ga naučnici Dartmouth Collegea i bolnice Brigham and Women’s Hospital. Pojava se povezuje s prosopometamorfopsijom, poremećajem kod kojeg dolazi do iskrivljavanja ljudskih lica.

Materijal navodi i termin palinopsija, koji označava ponovno pojavljivanje ili zadržavanje ranije viđenog sadržaja u vidnom polju. Kod Karla se, međutim, posebne osobine mačjeg lica pojavljuju upravo u okviru opažanja ljudskih lica.

Obrada lica u velikoj mjeri zavisi od desnog temporalnog režnja mozga, čiji je dio morao biti odstranjen tokom operacije. Psiholog i istraživač Brad Duchaine ocijenio je da slučaj pokazuje kako se crte iz sjećanja mogu prizvati i utjecati na ono što osoba trenutno vidi.

Umjetna inteligencija pomaže u prikazu simptoma

Duchaine i Karl zajedno su napravili sliku generisanu vještačkom inteligencijom kako bi prikazali njegovo iskustvo. Istraživači navode da se takve slike mogu izraditi za nekoliko sekundi na osnovu opisa, a zatim mijenjati dok ne odgovaraju onome što pacijent doživljava.

Prema Duchaineovim riječima, ovakvi alati omogućavaju preciznije prikazivanje iskrivljene vizuelne percepcije i uključuju pacijenta u dokumentovanje vlastitog iskustva. Takvi prikazi mogu pomoći istraživačima da bolje prouče problem i traže načine za njegovo kontrolisanje.

Sličan slučaj zabilježen je 1986. godine, kada je žena nakon moždanog udara u licima putnika vidjela lice pudle. Oba primjera ukazuju na to da mozak lica obrađuje drugačije od predmeta poput drveća ili namještaja, ali naučnici ističu da su potrebna dodatna istraživanja.