Home Blog Page 45

Informacija na kolegiju gradonačelnika Tuzle: Dokle se stiglo sa projektima produženja južne magistrale, te autoputem Tuzla-Brčko

Redakcija A-portala
-
0
Informacija na kolegiju gradonačelnika Tuzle: Dokle se stiglo sa projektima produženja južne magistrale, te autoputem Tuzla-Brčko

Na Kolegiju gradonačelnika Tuzla su razmatrane informacije o toku postupaka eksproprijacije nekretnina za izgradnju dva važna infrastrukturna projekta – autoputa Tuzla – Brčko – Orašje i produžetka Južne gradske saobraćajnice.Kada je riječ o izgradnji autoputa, do sada je otvoreno ukupno 111 upravnih predmeta. Od toga je 28 predmeta riješeno, dok je za 9 slučajeva postignut sporazum s bivšim vlasnicima. Dio predmeta je, zbog neprihvatanja ponuđene naknade, upućen na sudsko odlučivanje, u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji.Istaknuto je da se radi o veoma složenim upravnim postupcima, jer veliki broj nekretnina ima neriješene imovinsko-pravne odnose, uključujući neslaganja između zemljišnoknjižnog i faktičkog stanja. Služba za geodetske poslove Grada Tuzle, u skladu sa zakonom, prethodno mora riješiti te odnose kako bi se mogla donijeti rješenja o eksproprijaciji. Ti postupci uključuju prikupljanje obimne dokumentacije, uviđaje na terenu, iskaze svjedoka i druge relevantne dokaze.

U vezi s produžetkom Južne gradske saobraćajnice, istaknuto je da je elaborat za formiranje parcela dostavljen Gradu Tuzli od strane JP Ceste Federacije BiH u augustu 2024. godine. Nakon što su izvršene potrebne ispravke, elaborat je u oktobru predat nadležnoj službi, što je omogućilo formiranje 134 parcele koje su predmet eksproprijacije.Prijedlog za potpunu eksproprijaciju podnesen je u aprilu 2025. godine. Ipak, uprkos višestrukim obavijestima koje su iz Grada Tuzle poslane radi ispravki tog prijedloga, tražene korekcije još uvijek nisu dostavljene. Trenutno se na terenu vrši iskoličenje trasa – preduslov za izlazak službi na teren i početak konkretnih radnji.Služba za geodetske poslove je spremna da odmah po završetku iskoličenja izvrši uviđaj i identifikaciju parcela, te započne rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Nakon toga će biti moguće donošenje rješenja o eksproprijaciji i nastavak realizacije ovog strateškog infrastrukturnog projekta.

Ovi infrastrukturni projekti – i autoput i Južna saobraćajnica – su projekti od strateškog značaja, koji će značajno doprinijeti razvoju saobraćajne mreže i ukupnom unapređenju kvaliteta života u Tuzli. Riječ je o generacijskim projektima koji će dugoročno uticati na razvoj privrede, sigurnost u saobraćaju i povezivanje Tuzle sa regijom i širim područjem.

Trump pisao Predsjedništvu BiH, Željku Cvijanović oslovio sa gospodine.

Redakcija A-portala
-
0
Trump pisao Predsjedništvu BiH, Željku Cvijanović oslovio sa gospodine.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump je u ponedjeljak posla pismo predsjedavajućoj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željki Cvijanović kako bi je obavijestio o uvođenju carina na proizvode iz BiH.

Ono što je izazvalo veliku pažnju Amerikanaca jeste gaf na početku pisma.

Naime, iako je na početku pisma Željku Cvijanović ispravno oslovio s “njena ekselencija”, u nastavku joj se obraća kao “gospodin predsjednik”, zbog čega je predjednik Amerike Donald Trump postao predmet ismijavanja.

Inače, u pismu je navedeno kako odnosi “nisu bili recipročni. Počevši od 1. augusta 2025. godine, Sjedinjene Američke Države će uvesti carinu od samo 30 posto na sve proizvode iz Bosne i Hercegovine koji se uvoze u SAD, pored svih postojećih sektorskih carina. 

Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je na društvenoj mreži Truth Socia kompletan sadržaj pisma koje je povodom carina uputio Predsjedništvu BiH.

Pismo je naslovljeno na predsjedavajuću Predsjedništva Željku Cvijanović, a na početku Trump napominje kako ovim pismom pokazuje snagu i posvećenost trgovinskim vezama.

“Velika mi je čast poslati vam ovo pismo koje pokazuje snagu i predanost naših trgovinskih odnosa i činjenicu da su Sjedinjene Američke Države pristale nastaviti suradnju s Bosnom i Hercegovinom, unatoč značajnom trgovinskom deficitu s vašom velikom zemljom. Ipak, odlučili smo nastaviti sarađivati s vama, ali samo s uravnoteženijom i pravednijom trgovinom”, rekao je Trump.

blank

Nakon toga, osvrnuo se na deficite u trgovini.

“Godinama smo raspravljali o našim trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i zaključili smo da se moramo odmaknuti od ovih dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita uzrokovanih carinskim i necarinskim politikama i trgovinskim barijerama Bosne i Hercegovine. Naš odnos je, nažalost, daleko od recipročnog Počevši od 1. augusta 2025. godine, Bosni i Hercegovini ćemo naplaćivati carinu od samo 30 posto na sve proizvode poslane u Sjedinjene Američke Države, odvojeno od svih sektorskih carina. Roba koja se pretovara radi izbjegavanja više carine bit će podvrgnuta toj višoj carini. Molimo vas da shvatite da je broj od 30 posto daleko manji od onoga što je potrebno za uklanjanje razlike u trgovinskom deficitu koju imamo s vašom zemljom. Kao što znate, neće biti carine ako Bosna i Hercegovina ili firme u vašoj zemlji odluče graditi ili proizvoditi proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama i, zapravo, učinit ćemo sve što je moguće da brzo, profesionalno i rutinski dobijemo odobrenja koja su potrebna za njih. Drugim riječima, u roku od nekoliko sedmica”, naveo je u pismu.

blank

Također, govorio je kako će SAD odgovoriti recipročno na svaku mjeru podizanja carina.

“Ako iz bilo kojeg razloga odlučite povisiti carine, iznos za koji ih odlučite povisiti bit će dodan na 30 posto koje naplaćujemo. Molimo vas da shvatite da su ove carine nužne kako bi se ispravile dugogodišnje carinske i necarinske politike i trgovinske barijere u Bosni i Hercegovini, koje uzrokuju ove neodržive trgovinske deficite protiv Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj deficit predstavlja veliku prijetnju našoj ekonomiji i, doista, našoj nacionalnoj sigurnosti!”, napisao je Trump.

Potresno pismo uposlenika UKC-a Tuzla Mirzi Mustafagiću: Stanje je gore nego što javnost misli, ovako ni u ratu bilo nije

Redakcija A-portala
-
0
Potresno pismo uposlenika UKC-a Tuzla Mirzi Mustafagiću: Stanje je gore nego što javnost misli, ovako ni u ratu bilo nije

Poznati bh. influenser Mirza Mustafagić, koji godinama uživa povjerenje javnosti zbog svog humanitarnog rada i iskrenog aktivizma, još jednom je dokazao koliku snagu ima zajedništvo kada se okupe ljudi dobre volje.

Kroz svoju kampanju pod nazivom “I ti možeš biti ta osoba”, koju je sam inicirao i vodio, u svega 14 dana prikupljeno je čak 285.000 KM. Ova akcija, koju je podržao veliki broj građana, imala je za cilj poboljšanje uslova liječenja onkoloških pacijenata u Bosni i Hercegovini a prije sevga na poboljšanju uslova i otvaranju dnevne onkološke klinike na UKC-u Tuzla. Mirza se danas oglasio pismom koje je dobio od zaposlenika UKC-a Tuzla a koje govori o katastrofalnom stanju i uslovima koji vladaju na nekada najboljoj klinikčkoj bolnici u BiH koja je dovedena u očajno stanje.

Pismo i Mirzinu reakciju prenosimo u cijelosti:

Dragi Mirza, pls prvo molim te za anonimnost, ja radim gore i mogla bih imati neviđenih problema…
Ali s druge strane mučnina u želucu me natjera da progovorim bar tebi…
ovo je ništa što si vidio… za nas koji smo tu svaki dan, ne samo onkologija, tako i sve druge klinike, tačno ti bude žao pacijenta kog primiš u leglo pravstine žohara (mutantskih veličina). Čak i operacionim salama…
Liječimo kao full moderne bolesti, ljudi nam umiru od tuberkuloze (bolest otkrivena na egipatskim mumijama). Nije da nema papira, nema sauna, nema toaletnih uvjeta…
strašno je za biti dežurna 24h a kud i kamo ležati u toj postelji. Još nekako za one koji će otići kući, ali za onkološke pacijente koji bore bitku koja je uglavnom već izgubljena pa bar se može obezbijediti vode i sapuna…
Mi kao osoblje smo zgroženi, ovako ni u ratu bilo nije. Ali strah je toliko prisutan među svima nama (od svih onih koji režu svečane vrpce da smo prinuđeni ćutati).
Sami skupljamo veš ili posteljine za pacijenta koji nema… ili neko ko je gladan, ručak je kupus koji smrdi donosimo od sebe. To da ti imaš podlogu na sto davati lijekove… da ne prođeš pored nekoga i pogriješiš kod Boga… eto dokle ide propast.
A o nama ljekarima i sestrama (sad govorim o poštenu svijetu jer nas ima svakakvih) to da ćutiš i kažeš dobro je, bar je plata 10. I usput proklinješ silne godine školovanja.
Ja mislim da samo kožna klinika ima toaletne uvjete koji su eto ok. A ovo, žohari plivaju iz odvoda… strašno… ovo što si vidio je kap u moru… Najljepši pozdravi… Žao mi je što ne možemo načiniti više za ljude, i ne daj Bože bolovati nikom.

Screenshot
Screenshot FB page Mirza Mustafagić

Mirza se prije toga putem svog profila oglasio o stanju na dnevnoj onkološkoj bolnici koja je renovirana sredstvima koja su sakupljena prije svega njegovim angažmanom

Screenshot
Screenshot
Screenshot

Novi diplomatsko-kadrovski skandal Željka Komšića: Prodavačicu parfema Komšić postavio za ambasadoricu BiH u Francuskoj

Redakcija A-portala
-
0
Novi diplomatsko-kadrovski skandal Željka Komšića: Prodavačicu parfema Komšić postavio za ambasadoricu BiH u Francuskoj

Na prijedlog Željka Komšića: Višnja Lončar, ‘skandal konzulica’ nagrađena ambasadorskom pozicijom u Parizu

Na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenovalo je Višnju Lončar za novu ambasadoricu BiH u Francuskoj, saznaje portal Raport. Lončar na ovu poziciju dolazi sa funkcije generalne konzulice BiH u Frankfurtu, gdje je prethodno imenovana također na prijedlog istog člana Predsjedništva.

Međutim, novo imenovanje izazvalo je brojne reakcije, kako unutar diplomatskih krugova, tako i u javnosti. Višnju Lončar već duže vrijeme prate kritike i kontroverze u vezi s njenim dosadašnjim angažmanom u Generalnom konzulatu u Frankfurtu. Prema tvrdnjama izvora upućenih u dešavanja u toj misiji, Lončar je u više navrata bila akterica nepriličnih dešavanja koja su izlazila iz okvira standardnog diplomatskog ponašanja.

Kako navode sagovornici Raporta, protiv Lončar su u prošlosti stizale prijave Ministarstvu vanjskih poslova i Predsjedništvu BiH zbog, kako se tvrdi, nediplomatskog ponašanja, neformalnih okupljanja u prostorijama konzulata te neprihvatljivog odnosa prema zaposlenima. Pojedini slučajevi bili su predmet kontrole Upravnog inspektorata pri Ministarstvu pravde BiH, no rezultati tih istraga nikada nisu javno objavljeni.

Zamjerke na njeno imenovanje ne tiču se samo dosadašnjeg rada, već i nedostatka profesionalnog diplomatskog iskustva. Prema navodima iz medija, Višnja Lončar prije angažmana u diplomatskoj službi nije obnašala funkcije unutar međunarodnih institucija niti u domenu vanjske politike, a u javnosti je poznata i po tome što je ranije radila kao promotorica i prodavačica parfema. Ovaj detalj dodatno je izazvao rasprave o kompetentnosti za jednu od najvažnijih ambasadorskih pozicija u Evropi.

Podsjećamo, Generalni konzulat BiH u Frankfurtu bio je u više navrata predmet pažnje javnosti, a između ostalog, zabilježen je i slučaj kada je Lončar organizovala religijski obred uoči Općih izbora 2022. godine, kada je tadašnjeg kardinala Vinka Puljića pozvala da blagoslovi prostorije konzulata – potez koji je izazvao oprečne reakcije u javnosti.

Uprkos kritikama, Predsjedništvo BiH je potvrdilo njeno imenovanje. Višnja Lončar će na toj poziciji naslijediti ambasadoricu Bojanu Kondić Panić, kadar SNSD-a, čiji je mandat također bio obilježen kontroverzama u vezi s političkom lojalnošću.

Dok Bosna i Hercegovina prolazi kroz osjetljiv politički period i nastoji osnažiti međunarodnu poziciju, imenovanje ambasadora i ambasadorica u ključne evropske zemlje izaziva sve veću pažnju javnosti. Očekuje se da će se i ovaj slučaj nastaviti komentarisati u javnom i političkom prostoru, posebno u kontekstu potreba za profesionalnim, stručnim i diplomatičnim kadrom koji bi trebao predstavljati državu na najvišem nivou.

Usvojen izvještaj Centralne banke BiH: Konvertibilna marka super stabilna, pokrivena rezervama u zlatu i eurima u iznosu od 108,38%,

Redakcija A-portala
-
0
Usvojen izvještaj Centralne banke BiH: Konvertibilna marka super stabilna, pokrivena rezervama u zlatu i eurima u iznosu od 108,38%,

Rekordan rast deviznih rezervi i iskoraci u digitalizaciji: Centralna banka BiH objavila impresivan izvještaj za 2024.

Na redovnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine, jednoglasno je usvojen Godišnji izvještaj Centralne banke BiH za 2024. godinu, koji donosi niz ohrabrujućih pokazatelja o stanju domaće ekonomije i stabilnosti monetarnog sistema.

Jedan od ključnih naglasaka izvještaja jeste rekordan nivo deviznih rezervi, koje su premašile 17,6 milijardi konvertibilnih maraka, što predstavlja rast od 1,36 milijardi KM u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj podatak dodatno potvrđuje otpornost i stabilnost bosanskohercegovačkog monetarnog okvira, ali i uspješnu strategiju vođenu od strane Centralne banke.

Još jedan važan pokazatelj finansijskog zdravlja zemlje jeste porast zlatnih rezervi koje sada iznose 3,5 tona – što je najviši nivo zabilježen od osnivanja ove institucije. Također, koeficijent pokrića valutnog odbora porastao je na 108,38 posto, što predstavlja snažan signal investitorima i međunarodnim partnerima o čvrstini valutnog sistema BiH.

Pored stabilnosti i fiskalne odgovornosti, 2024. godina bila je obilježena i značajnim iskoracima u oblasti digitalne transformacije. Centralna banka je nastavila s unapređenjem sistema platnog prometa i aktivno radila na pripremama za pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA sistemu, koji predstavlja standard modernog i sigurnog elektronskog plaćanja u Evropi.

Istovremeno, povećana je transparentnost i dostupnost ekonomskih podataka široj javnosti, a unaprijeđena je i međunarodna saradnja s brojnim relevantnim finansijskim institucijama.

Godišnji izvještaj, koji je potvrdila i nezavisna vanjska revizija, pruža sveobuhvatan uvid u rad Centralne banke, makroekonomske tokove te strateške pravce razvoja institucije. Cjeloviti dokument dostupan je na službenoj web stranici Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Usvajanje ovog izvještaja ne samo da oslikava stabilnost ekonomskih temelja zemlje, već i otvara vrata budućim reformama, integracijama i tehnološkom napretku u finansijskom sektoru BiH.

Lidl se širi po BiH, ali Tuzle nema na mapi: Da li je razlog uticaj domaćeg giganta?

Redakcija A-portala
-
0
Lidl se širi po BiH, ali Tuzle nema na mapi: Da li je razlog uticaj domaćeg giganta?

Njemački trgovački lanac Lidl uveliko se priprema za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, a prve prodavnice mogle bi biti otvorene krajem naredne godine, prema informacijama portala BiznisInfo.ba.

U fokusu priprema je izgradnja velikog centralnog distributivnog centra u Lepenici kod Sarajeva, vrijednog oko 100 miliona eura, koji će biti srce Lidlove logističke mreže u cijeloj zemlji. Očekuje se da će ovaj objekat biti završen do kraja godine.

Paralelno s tim, Lidl je već završio izgradnju nekoliko maloprodajnih objekata – dva u Sarajevu te po jedan u Mostaru, Gračanici i Bijeljini – dok se brojni drugi trenutno nalaze u fazi izgradnje. Među lokacijama u kojima se grade ili planiraju objekti su Istočno Sarajevo, Livno, Bihać, Gradiška, Modriča, a zemljište je već kupljeno i u Zvorniku, Zenici, Trebinju…

Zanimljivo je da se ni u jednoj fazi otvaranja objekata, bilo prvog ili drugog talasa, ne spominje grad Tuzla. Najbliža predviđena lokacija su Živinice. Nezvanično se špekuliše da je kompanija Bingo, koja ima sjedište upravo u Tuzli i koja je započela svoju ekspanziju iz tog grada, izvršila pritisak na lokalne vlasti da se Lidlu ne dodijeli zemljište u Tuzli. Prema tim tvrdnjama, cilj je spriječiti dolazak najveće konkurencije i time očuvati dominantnu tržišnu poziciju koju Bingo već godinama ima u ovom regionu.

Bingo je najzastupljeniji trgovački lanac u Bosni i Hercegovini, s najvećim brojem prodajnih objekata upravo u svom matičnom gradu – Tuzli. Zvanične potvrde o mogućim pritiscima ili dogovorima nema, ali mnogi smatraju da bi dolazak Lidla donio zdravu tržišnu konkurenciju od koje bi najveću korist imali upravo građani Tuzle, koji s nestrpljenjem očekuju ovu promjenu na lokalnoj maloprodajnoj sceni.

Plan Lidla je da istovremeno otvori od 10 do 15 prodavnica u većim gradovima širom zemlje, a zatim nastavi širenje mreže do ukupno najmanje 30 objekata. Objekti koji ne budu završeni na vrijeme za prvi talas, biće otvoreni naknadno.

Kompanija se u nekim sredinama suočava s poteškoćama u vezi s pronalaskom adekvatnih lokacija i pregovorima oko zemljišta, što dodatno usporava planove.

U međuvremenu, kapital Lidla BH narastao je na gotovo pola milijarde konvertibilnih maraka. Iako firma i dalje posluje s gubicima – koji su prošle godine iznosili 23,5 miliona KM – oni se većinom odnose na početne troškove, uključujući radnu snagu i operativne rashode. Ipak, vrijednost imovine značajno raste – na kraju 2024. godine imovina je narasla na 306 miliona KM, od čega se čak 255 miliona odnosi na nekretnine, opremu i postrojenja.

Dolazak Lidla u BiH mijenja tržište, kako se desilo i u svim zemljama u koje je ušao Lidl, pitanje je samo hoće li i Tuzla konačno dobiti svoje mjesto na mapi.

Koriste li naši političari usluge zdravstvenih ustanova koje toliko hvale? Komšić izvršio zahvat na srcu u privatnoj klinici.

Redakcija A-portala
-
0
Koriste li naši političari usluge zdravstvenih ustanova koje toliko hvale? Komšić izvršio zahvat na srcu u privatnoj klinici.

Politička analitičarka Ivana Marić objavila je zanimljivu analizu u vezi s liječenjem i medicinskim zahvatima glavnih političkih aktera, koji se najviše hvale patriotizmom i navodnom ljubavlju prema „domaćim“ resursima. Ipak, sve to ostaje prazna priča kada je njihova vlastita sigurnost u pitanju.

Naime, najnoviji primjer je član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je zahvat na srcu i ugradnju stenta obavio u privatnom Centru za srce u Sarajevu, a ne na KCUS-u Sarajevo ili u UKC-u Tuzla, gdje kadrovi njegove stranke, zajedno s kadrovima SDA, drže najodgovornije funkcije.

Slična situacija desila se i s Bakirom i Sebijom Izetbegović, koji su svoje zdravlje povjerili medicinskim stručnjacima iz Srbije i Hrvatske.

I Milorad Dodik je nedavni hirurški zahvat prepustio ljekarima VMA u Beogradu, a ne zdravstvenim ustanovama u entitetu Republika Srpska.

Prenosimo objavu analitičarke Ivane Marić:

Kada bismo političarima zabranili da se liječe i operišu na privatnim klinikama, možda bi se i potrudili da unaprijede javni zdravstveni sistem. Ovako decenijama urušavaju zdravstvo, nestručnim članovima porodice omogućavaju da svoje komplekse liječe nad doktorima i pacijentima, a onda oni idu kod privatnika na preglede i operacije, što u BiH, što u “bratske” im države. Štetu koju su proizveli nećemo sanirati ni za deset godina, ali to njih ne zanima jer se većina njih svakako ne liječi u javnom zdravstvu, pošto znaju šta su od njega napravili.

Ne znam kakve bi reakcije javnosti bile kada bi se predsjednik neke razvijene demokratske države operisao u privatnoj, a ne javnoj bolnici.

Screenshot
Screenshot
Screenshot
Screenshot

Nećete vjerovati: Koliko je u BiH novca pristiglo od dijaspore u prošloj godini

Redakcija A-portala
-
0
Nećete vjerovati: Koliko je u BiH novca pristiglo od dijaspore u prošloj godini

Nakon pandemijskog pada u prilivu sredstava iz dijaspore, novčane doznake koje iseljeništvo šalje u Bosnu i Hercegovinu ponovo su u porastu.

Prema podacima Centralne banke BiH i procjenama za četvrti kvartal 2024. godine, ukupni personalni transferi – koji obuhvataju novčane doznake iz inostranstva – iznose 3,98 milijardi KM, dok ukupni tekući transferi iz inostranstva, uključujući i inostrane penzije, dosežu 5,46 milijardi KM, saznaje BUKA.

blank

Personalni transferi, odnosno novčane doznake iz inostranstva, najviši su u drugom i trećem kvartalu (preko 1,1 milijardu KM), dok je u prvom kvartalu zabilježeno 859 miliona KM, a u četvrtom kvartalu se očekuje pad na 918 miliona KM. Ostali tekući transferi, u koje pretežno spadaju penzije, takođe imaju stabilan rast s ukupnim iznosom od 1,47 milijardi KM. Od toga, 1,34 milijarde KM otpada na socijalna davanja uključujući strane penzije. Ukupno, BiH je u 2024. primila oko 5,46 milijardi KM u vidu novčanih transfera iz inostranstva.

blank

U ovoj tabeli prikazane su novčane doznake iseljeništva u BiH od 2014. do 2024. godine prema podacima Centralne banke BiH i Svjetske banke.

Prema Centralnoj banci, doznake su porasle sa 2,3 milijarde KM u 2014. na gotovo 4 milijarde KM u 2024. godini. Svjetska banka, koja koristi širu metodologiju (uključuje i kompenzaciju zaposlenih), pokazuje znatno više vrijednosti – za 2023. godinu čak 5,14 milijardi KM, dok se za 2024. procjena još čeka. Podaci pokazuju kontinuirani i stabilan rast u posljednjih nekoliko godina, s izuzetkom pada u 2020. godini usljed pandemije COVID-19.

Iako obje linije pokazuju rast nakon pandemijskog pada 2020. godine, Svjetska banka kontinuirano bilježi znatno više iznose. Najveći skok zabilježen je između 2022. i 2023. godine. Dok Centralna banka 2024. procjenjuje rekordne doznake od gotovo 4 milijarde KM, Svjetska banka je već za prethodnu godinu (2023) prikazala više od 5 milijardi KM, što sugeriše da bi i konačna procjena za 2024. mogla biti još veća.

blank

Ovi podaci potvrđuju sve veći značaj novčanih doznaka iz dijaspore za ekonomsku stabilnost BiH.

Prema rezultatima Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH iz 2021/22.20 godine (rezultati objavljeni 2024), koju provodi Agencija za statistiku BiH, novac iz inostranstva dobiva 4,6% stanovništva u Bosni i Hercegovini. Prosječan broj primljenih doznaka u domaćinstvu u zadnjih 12 mjeseci je 5,3 a prosječan godišnji iznos primljenih doznaka u domaćinstvu je 2.276,28 KM.

Najviše novca dolazi iz Njemačke, zemalja Skandinavije, Sjeverne Amerike, ali i iz susjednih zemalja. Važno je istaći i metodološke razlike: Centralna banka BiH evidentira samo personalne transfere, dok Svjetska banka uključuje i tzv. “kompenzaciju uposlenih”, što uključuje npr. plate sezonskih radnika iz BiH u inostranstvu.

Novčane doznake iz dijaspore ostaju jedan od ključnih izvora prihoda za mnoge domaćinstva u BiH, a njihova važnost se dodatno povećava u uslovima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje. S obzirom na činjenicu da čine više od 10% BDP-a BiH, dijaspora ne samo da podržava pojedinačna domaćinstva, već direktno doprinosi makroekonomskoj stabilnosti zemlje.

Narko grupa iz Tuzle na čelu sa Arminom Šabanovićem osuđena na ukupno 61 godinu zatvora

Redakcija A-portala
-
0
Narko grupa iz Tuzle na čelu sa Arminom Šabanovićem osuđena na ukupno 61 godinu zatvora

Presuda u slučaju organizovane kriminalne grupe: Armin Šabanović osuđen na 18 godina zatvora, još dvojica dobili ukupno 37 godina

Tuzla, juli 2025. – Kantonalni sud u Tuzli donio je nepravosnažnu presudu kojom je sedmočlana kriminalna grupa, predvođena Arminom Šabanovićem, proglašena krivom za organizovani kriminal u vezi s neovlaštenom proizvodnjom i prometom opojnih droga, nasilničkim ponašanjem i pranjem novca. Sud je izrekao ukupne kazne zatvora u trajanju od 61 godine.

Duge zatvorske kazne za ključne članove grupe

Najdužu kaznu, 20 godina zatvora, dobio je Dževad Fočić, dok je vođa grupe Armin Šabanović osuđen na 18 godina i četiri mjeseca, a Armin Rizvić na 17 godina i 10 mjeseci. Rijad Šabanović osuđen je na tri godine i 10 mjeseci, a Denis Karić na jednu godinu zatvora zbog posjedovanja i omogućavanja uživanja droga.

Dvoje optuženih, Emir Kuduzović i Sanela Šabanović, u cijelosti su oslobođeni optužbi.

Torture u garaži u Živinicama

Tokom istrage Tužilaštva TK, otkriveno je da je Armin Šabanović organizovao fizičko nasilje nad osobama koje su dugovale novac za narkotike. Jedan od najtežih slučajeva dogodio se 31. augusta 2022. godine, kada je žrtva A.H., zbog duga od 8.000 KM, nasilno odvedena u garažu kuće u Živinicama. Tamo je, prema presudi, brutalno premlaćivan više od sat vremena i ostavljen ispred Doma zdravlja u teškom stanju.

Sličan slučaj zabilježen je i s osobom I.H., koji je, nakon što nije mogao otplatiti preostali dug, također odveden u istu garažu i teško pretučen. Povrede koje su mu nanesene zahtijevale su medicinsku intervenciju.

Koordinacija iz zatvora, zapljena droge i imovine

Istragom je utvrđeno da je Armin Šabanović koordinirao prodaju droge iz zatvora, a da je grupa na području Tuzlanskog kantona i šire plasirala amfetamin, MDMA, marihuanu i kokain. Prilikom akcije, oduzete su veće količine opojnih droga, kao i značajna imovinska korist: novac, nekretnine i putnička vozila, koja su predata na upravljanje Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom.

Pritvor produžen za trojicu optuženih

Nakon izricanja presude, pritvor je produžen Arminu Šabanoviću, Arminu Rizviću i Dževadu Fočiću, i to u trajanju do najviše devet mjeseci, dok ne postane pravosnažna.

Ova presuda, iako još nepravosnažna, označava jednu od najopsežnijih sudskih odluka u borbi protiv organizovanog kriminala i narko-distribucije u Tuzlanskom kantonu.

Visoki predstavnik sprema izmjene Izbornog zakona: Fokus na uvođenje novih tehnologija, skeneri i video nadzor na svim biračkim mjestima

Redakcija A-portala
-
0
Visoki predstavnik sprema izmjene Izbornog zakona: Fokus na uvođenje novih tehnologija, skeneri i video nadzor na svim biračkim mjestima

Sarajevo, 3. juli 2025. — Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ozbiljno razmatra intervenciju u Izborni zakon BiH kojom bi se omogućilo uvođenje savremenih tehnologija na svim biračkim mjestima već na općim izborima 2026. godine. Prema informacijama do kojih je došao portal Raport, cilj planiranih izmjena je povećanje transparentnosti i integriteta izbornog procesa kroz obaveznu upotrebu skenera glasačkih listića, biometrijske identifikacije birača te video nadzora.

Uvođenje tehnologija Schmidt je već djelimično regulisao prošle godine kroz obavezni pilot-projekat, ali bi sada obuhvat bio daleko širi — primjena bi se odnosila na sve izborne jedinice i sva biračka mjesta u BiH. Ovim bi se osigurala sistemska kontrola izbornog procesa, uz smanjenje mogućnosti manipulacije.

Međutim, problem ostaje u činjenici da za implementaciju ovih mjera još nisu osigurana finansijska sredstva. Procjene Centralne izborne komisije BiH govore da je za potpunu tehničku implementaciju potrebno oko 112 miliona KM. Iako je CIK još početkom godine uputio zahtjeve prema Parlamentarnoj skupštini i nadležnim institucijama, Vijeće ministara BiH, na čelu s ministrom finansija Srđanom Amidžićem (SNSD), nije obezbijedilo sredstva u budžetu. Uz to, budžet BiH za 2025. još nije ni usvojen, budući da Predsjedništvo BiH nije prihvatilo prijedlog Amidžića i Vijeća ministara, prije svega zbog spornih tačaka poput isplate duga u aferi “Viaduct”.

Podsjećamo, još krajem prošle godine Predstavnički dom PSBiH usvojio je izmjene Izbornog zakona koje predviđaju uvođenje novih tehnologija, na prijedlog poslanika Nenada Grkovića (Za pravdu i red). Ipak, ti amandmani su tek u aprilu ove godine uvršteni na dnevni red Doma naroda, a njihovo razmatranje zakazano je za 17. juli. Upitno je, međutim, hoće li se ta tačka dnevnog reda uopće otvoriti, s obzirom na pasivno ponašanje članova Kolegija Nikole Špirića (SNSD) i Dragana Čovića (HDZBiH).

Zanimljivo je da su upravo SNSD i HDZBiH bili jedine stranke koje su u Predstavničkom domu glasale protiv izmjena koje predviđaju obavezno korištenje skenera i biometrije, ali su tada bile preglasane.

Prema izvorima bliskim OHR-u, u slučaju da ni Dom naroda ne podrži zakonske izmjene, Schmidt bi mogao donijeti odluku kojom bi nove tehnologije postale obavezujuće, ali i kojom bi se odmah osigurala sredstva za njihovu implementaciju. Takva odluka bila bi utemeljena na unapređenju izbornog integriteta, a podršku joj je već izrazio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji je na posljednjem sastanku u Sarajevu dao punu podršku radu CIK-a BiH, uključujući sve pripreme za tehničku reformu izbornog procesa.

I dok se najavljuju moguće intervencije visokog predstavnika, političke blokade unutar domaćih institucija i dalje onemogućavaju CIK-u da na vrijeme pokrene potrebne javne nabavke. Bez hitne reakcije međunarodne zajednice, reforma izbornog sistema mogla bi ostati samo ideja na papiru.

1...444546...100Page 45 of 100

Popularne kategorije